Anušić u Minnesoti: bez iseljeništva ne bi bilo hrvatske neovisnosti

Bez iseljeništva Hrvatska ne bi izborila neovisnost. To je 14. rujna 2026. u Hrvatskom domu u St. Paulu, glavnom gradu Minnesote, poručio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić američkim Hrvatima. Savezna država s kojom Hrvatska obilježava trideset godina vojnog partnerstva čula je jasnu rečenicu: u ratu ste nam bili oslonac. Narodni Reporteri tu rečenicu ne čitaju kao protokol. Čitaju je kao temelj suverenosti: narod koji pamti tko ga je držao dok je gorio, narod je koji još zna tko je.

Oslonac u ratu, potencijal u miru

Anušić je podsjetio da je hrvatsko iseljeništvo u najtežim trenutcima 1990-ih imalo nemjerljiv doprinos stvaranju i obrani samostalne Republike Hrvatske. Bez te mreže novca, lobiranja, dobrovoljaca i političkog pritiska u dijaspori, put do neovisnosti bio bi teži. To nije nostalgija. To je povijesna činjenica koju ljevica rado zamagljuje kad joj iseljeništvo ne odgovara ideološki, a slavi kad treba glasove.

Ministar je dodao da značaj iseljeništva nije samo prošlost. Hrvati diljem svijeta danas su vrijedan i uspješan dio zajednica u kojima žive, a od toga koristi ima i matična zemlja. Iseljeništvo je, poručio je, velik potencijal za gospodarski i demografski napredak Hrvatske. Brojke povratnika, kako je naveo, ohrabruju. Vlada će, najavio je, i dalje stvarati uvjete koji potiču povratak te jačati odnose sa saveznicima.

Minnesota i trideset godina vojnog partnerstva

Anušić je nazočio obilježavanju Dana zahvalnosti oružanim snagama Minnesote, dijelom posvećenom partnerstvu Hrvatske vojske i Nacionalne garde Minnesote. Partnerstvo traje od 1996. i, prema MORH-u, značajno je doprinijelo razvoju sposobnosti Hrvatske vojske. To je dug, discipliniran odnos, ne selfie diplomacija.

U prilog tome Ministarstvo obrane podsjeća na međunarodnu združenu vježbu Borbena moć 26, održanu ovog ljeta diljem Hrvatske u sklopu NATO-ova plana obrane i odvraćanja. Na završnom prikazu sudjelovalo je više od 3000 pripadnika Hrvatske vojske te oko 500 vojnika savezničkih i partnerskih zemalja, uključujući Nacionalnu gardu Minnesote. To su brojke koje mjere spremnost, ne floskule o miru bez snage.

Black Hawki i geopolitička trezvenost

Ministar je u SAD-u i zbog narušene sigurnosne arhitekture. Amerika je, rekao je, najvažniji strateški saveznik Republike Hrvatske. U utorak posjećuje Zrakoplovno središte izvrsnosti Yulista u Alabami, gdje će obići osam helikoptera Black Hawk koji se proizvode za Hrvatsku. Završno opremanje je u tijeku, isporuka je predviđena za 2028. To je infrastruktura suverene obrane, ne dekor.

Narodni Reporteri stoje uz logiku da se domovina brani i savezništvom i vlastitim ljudstvom. Iseljeništvo koje je 1990-ih držalo liniju danas može držati gospodarski i demografski most. Država koja zove iseljenike kući mora im dati razlog: red, posao, školu, sigurnost. Ne smije im nuditi samo sentimentalni govor dok Možemo! i SDP kod kuće relativiziraju hrvatski identitet i Domovinski rat.

Poruka Možemo! i SDP-u o narodu izvan granica

Dijaspora nije folklorni klub. Dijaspora je dio hrvatskog narodnog tijela. Kad ljevica u Zagrebu govori o Europi kao da je Hrvatska hotel bez pamćenja, iseljeništvo podsjeća na cijenu slobode. Anušićeva rečenica u St. Paulu zato vrijedi i kao unutarnja politika: tko briše Domovinski rat, briše i zahvalnost prema onima koji su ga financirali i branili izvana.

Suverenistička linija traži jasan ugovor s iseljeništvom. Povratak uz stvarne uvjete. Ulaznica za ulaganja. Poštovanje prema braniteljskom pamćenju. I odbijanje da se hrvatski glas u Americi tretira kao smetnja progresivnom imidžu. Hrvatska treba svoje ljude. Ne kvote tuđih eksperimenata.

Zaključak

14. rujna 2026. u Minnesoti poruka je jednostavna. U ratu ste nam bili oslonac. U miru ste potencijal. Black Hawki dolaze. Partnerstvo traje trideset godina. Narodni Reporteri biraju zahvalnost i zahtjev: neka Zagreb dostojanstveno stoji uz iseljeništvo, a neka Možemo! i SDP prestanu tretirati hrvatski narod kao problem koji treba preodgojiti. Domovina se gradi i preko oceana. I vraća se kući kad zna tko je.