Milanović u Splitu: brodove za HRM graditi u hrvatskim škverovima

Predsjednik Zoran Milanović u Splitu je, na obilježavanju Dana Hrvatske ratne mornarice i 35. obljetnice utemeljenja HRM-a, pozvao da se brodovi za mornaricu grade u hrvatskim brodogradilištima. Poruka je izravna: kad se nabavljaju složeni sustavi, odluke su dugoročne, a znanja i radna mjesta u škverovima dio su nacionalnog identiteta i sigurnosti. Jutarnji list prenosi govor s vojarne Admiral flote Sveto Letica-Barba u petak, 18. rujna 2026.

Milanović je podsjetio da su Hrvati jedini slavenski narod neprekidno vezan uz more više od tisuću godina i da je more rodilište hrvatske državnosti. U tom okviru flota nije samo oružje, nego i ambasador države na moru gotovo cijele godine. Poziv na domaću gradnju zato nije folklor, nego industrijska i obrambena politika koja spaja suverenitet, zaposlenost i pomorski pečat.

Domaća brodogradnja kao imperativ

Predsjednik je rekao da razumije ograničenja novca, ali da je vrijeme postaviti kao imperativ gradnju brodova u hrvatskim brodogradilištima. Znanja zbog kojih se, kako je slikovito rekao, u Veneciji išlo na vješala, nešto su čega se Hrvatska ne smije odreći. Brodogradnja zapošljava, drži lanac dobavljača i čuva kompetencije koje se ne kupuju u supermarketu kad zatrebaju u krizi ili u nabavi.

U današnjim uvjetima ratovanja brod nije jedino sredstvo, ali ostaje strateški alat i simbol. Malih zemalja koje žele zadržati morsku prisutnost nema mnogo s tako dugom pomorskom tradicijom. Zato nabava flote bez domaćeg udjela znači propuštenu šansu za industriju i za obrambenu autonomiju u onome što se može raditi kod kuće. Ako se brod može graditi u Splitu ili drugom škveru, pitanje je zašto bi sav trag ostao u inozemstvu.

35 godina HRM-a i pomorski identitet

Na obljetnici 35 godina HRM-a Milanović je govorio o ponosu i priznanju. Mornarica i more, poručio je, način su života ljudi na ovim prostorima, bez obzira na države i režime kroz koje je Hrvatska prolazila. Ta povijesna linija danas se pretače u konkretno pitanje: hoće li nova generacija brodova i projekata ostaviti trag u splitskom i drugim hrvatskim škverovima, ili će se sve svesti na uvoz gotovih platformi bez transfera znanja.

U javnosti paralelno kruže priče o većim nabavama i mogućim partnerstvima, uključujući inozemne ponude. Milanovićev apel ne zatvara međunarodnu suradnju, ali postavlja prioritet: kad god je izvedivo, gradnja treba ići kroz hrvatska brodogradilišta, uz transfer znanja i domaći rad. Suradnja da, potpuni outsourcing industrije ne.

Brod kao ambasador i dugoročna odluka

„Brod, osim što može biti ubojit, brod je ambasador. Predstavlja državu i na moru je gotovo cijele godine. Dio je našeg identiteta“, rekao je predsjednik. U tom smislu odluka o floti nije samo stavka u proračunu obrane. To je poruka saveznicima, susjedima i vlastitoj javnosti kakvu pomorsku siluetu Hrvatska želi držati na Jadranu i kakav trag želi ostaviti u vlastitoj industriji.

Složeni sustavi, upozorio je, dugoročno obvezuju i ne mijenjaju se po želji. Zato je važno da se u nabavnim paketima od početka ugradi domaći udio: projektiranje, opremanje, održavanje i kadrovi. Bez toga Hrvatska plaća brod, ali gubi industriju koja bi ga mogla živjeti desetljećima. Ambasador na moru treba imati i adresu u hrvatskom škveru.

Što pratiti dalje

Nakon splitskog govora logično je pratiti reakcije resora obrane i gospodarstva te konkretne natječaje i projekte za HRM. Ako se apel pretvori u natječajne uvjete s jasnim domaćim udjelom, splitski i drugi škverovi dobivaju posao. Ako ostane na retorici, ostaje još jedan svečani govor bez industrijske težine. Razlika je u tome hoće li se u ugovorima naći hrvatski rad ili samo hrvatska zastava na gotovom brodu.

Narodni Reporteri podržavaju liniju domaće brodogradnje za potrebe HRM-a: više rada u Hrvatskoj, više znanja u škverovima i flota koja nije samo kupljena, nego i izgrađena uz hrvatski pečat. To je suverenistička politika na moru, s jasnim zahtjevom da se novac za obranu, kad god je moguće, pretvori i u domaća radna mjesta i u dugoročne kompetencije.