HALMED: u mjesec dana nestašica više od 30 lijekova, među njima i onkološki
U mjesec dana na HALMED-ov popis ušlo više od 30 lijekova, uključujući Brufen Effect 400 mg granule, Plivadon, Tobrex i četiri onkološka. Ove godine traje više od 140 nestašica. HALMED kaže da zamjene postoje i da stanje nije kritično. Izvor: N1, 18.9.2026.

ZAGREB – Na mrežnim stranicama Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u proteklih je mjesec dana u tablicu aktualnih nestašica ušlo više od 30 lijekova. Među njima su i poznati nazivi koje pacijenti traže svaki dan: protuupalni Brufen Effect od 400 miligrama u granulama, analgetik Plivadon i mast za oči Tobrex. Vijest je 18. rujna 2026. donio N1, uz odgovor HALMED-a da zamjenske terapije postoje i da se trenutačno ne može govoriti o kritičnoj nestašici na hrvatskom tržištu.
Što je ušlo na popis od sredine kolovoza
Od sredine kolovoza na popis su, uz navedene „popularne“ lijekove, ušle i brojne druge stavke. Za većinu, uključujući Brufen Effect, Plivadon i Tobrex, kao razlog stoje problemi povezani s proizvodnjom. U praksi to najčešće znači manjak sirovine. Riječ je o lancu koji počinje daleko od ljekarničkog pulta: sirovina, proizvodna linija, logistika, veleprodaja, pa tek onda kutija u ljekarni.
Najveći dio prijava odnosi se na protuupalne lijekove i antipsihotike. To nije „jedan rijedak preparat“. To je skupina koju koristi širok krug pacijenata, od boli i upale do psihijatrijske terapije. Kad takvi lijekovi nestanu s police, zamjena mora biti brza i jasna, inače pacijent ostaje u magli.
Četiri onkološka lijeka na listi
Unatrag mjesec dana prijavljena je i nestašica četiri lijeka namijenjena onkološkim bolesnicima: Melfalan, Bendamustin, Aksitinib i Pomalidomid. Za prva dva razdoblje nestašice navedeno je kao nepoznato. Za Aksitinib i Pomalidomid očekuje se dostupnost u drugoj polovici siječnja iduće godine. To su rečenice koje onkološki pacijent ne čita kao statistiku. Čita ih kao kalendar.
Za sve lijekove s prijavljenim poremećajem u opskrbi, ističe HALMED, postoje dostupne zamjenske terapije. Ako i one nisu dostupne, nabava ide preraspodjelom zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU. Poruka agencije je da se pacijentima osigurava pristup potrebnoj terapiji. Poruka s terena mora biti jednako konkretna: koji je generički ili terapijski ekvivalent, gdje je i kad stiže.
Više od 140 nestašica ove godine
Trenutačno je na popisu više od 140 lijekova čija je nestašica prijavljena ove godine i još traje. Dio stavki na širim popisima vuče se godinama, neke još od 2018. Brojka od trideset novih prijava u mjesec dana zvuči veliko. HALMED odgovara da sam broj prijava nije mjerilo opskrbljenosti tržišta.
Kritičnost se, kažu, procjenjuje kroz dva parametra: dostupnost istovrijednih opcija (druga jačina, formulacija, generička ili terapijska zamjena) i terapijska primjena (indikacije, rizik od izostanka liječenja). Ako nestašica bude proglašena kritičnom, pokreću se planovi smanjenja utjecaja i zakonski mehanizmi. Trenutačno, poručuju, povećanog broja nestašica na hrvatskom tržištu nema.
Zakonski alati i razlozi zastoja
Povremene i kratkotrajne nestašice, ističe HALMED, moguće su zbog kompleksnosti farmaceutske proizvodnje. Među alatima je izvanredni unos ili uvoz lijeka uz suglasnost agencije, ako lijek nema odobrenje u Hrvatskoj, a odobren je u drugoj državi. Uzroci zastoja idu od sezonske potražnje, preko kašnjenja sirovina, do proizvodnih i geopolitičkih poremećaja.
Na domaćem tržištu ima više od 3.500 lijekova. Tijekom protekle godine najčešće su prijavljivane nestašice antineoplastika, imunosupresiva, antibakterijskih lijekova, psiholeptika, lijekova koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav, anestetika i psihoanaleptika. To je mapa rizika, ne panika. Ali mapa koju pacijent s onkološkom ili kroničnom terapijom mora moći pročitati bez birokratskog labirinta.
Što pacijent treba znati odmah
Prvo: nestašica na popisu ne znači automatski da nema zamjene. Drugo: za onkološke lijekove rok i zamjena moraju biti konkretni, ne opći. Treće: više od 140 aktivnih nestašica ove godine pokazuje da je lanac opskrbe ranjiv i da ga treba pratiti javno, tjedno, imenom lijeka. Hrvatska ima sustav i agenciju. Pacijent ima pravo na jasan odgovor na pultu, ne na formulu da „nije kritično“ dok kutija nedostaje.
N1 je 18. rujna postavio pitanje koje zanima svakoga tko stoji u redu u ljekarni: je li stanje kritično? HALMED kaže nije, jer postoje zamjene i mehanizmi. Brojke ostaju tvrde: više od 30 novih prijava u mjesec dana, četiri onkološka naziva, više od 140 aktivnih nestašica u godini. To je dovoljno da se tema drži na naslovnici dok se police ne napune.
Izvor: N1 / HALMED, 18. rujna 2026.
Izvor: n1info.hr
Komentari
PISA: 36 posto hrvatskih učenika ispod osnovne matematike, HUP traži dulju osnovnu školu
Međimurje: vlast službeno sjeda s migrantskim zajednicama, EU plaća „jačanje glasova migranata“
Brač: nakon 9 dana lokaliziran požar, izgorjelo 5000 hektara šume i makije
Gospić litij: Ministarstvo nadzire Grad, rok za poništenje dozvole ističe u prosincu, prijete kaznene prijave
