Hrvatska zadržala kreditni rejting A3, Moody’s upozorio na ovisnost o turizmu

Hrvatska je zadržala kreditni rejting A3 uz stabilne izglede. Agencija Moody’s u petak, 9. listopada, potvrdila je dosadašnju ocjenu, uz pozitivnu procjenu institucija i gospodarskog rasta. Istodobno je upozorila na osjetljivost gospodarstva zbog velikog oslanjanja na turizam i na pritiske koji će povećavati javne rashode.

Za državu je to povoljna vijest o načinu na koji ulagači mogu procjenjivati njezinu sposobnost vraćanja duga. Za kućanstva nema izravnog učinka preko noći. Potvrda rejtinga sama ne mijenja cijene u trgovini, visinu plaće ili ugovorenu kamatu na stambeni kredit. Njezino značenje vidi se ponajprije u javnim financijama i uvjetima financiranja.

Što zapravo govori ocjena A3

Moody’s kreditnim rejtingom procjenjuje rizik da izdavatelj neće podmiriti financijske obveze te mogući gubitak u takvoj situaciji. Kategorija A pripada višoj srednjoj kvaliteti, uz nizak kreditni rizik. Brojevi od jedan do tri označavaju položaj unutar iste kategorije: jedinica je njezin gornji dio, dvojka sredina, a trojka donji dio.

Hrvatski A3 zato se ne čita kao školska ocjena tri niti kao treće mjesto na jedinstvenoj ljestvici država. Riječ je o točno određenoj oznaci kreditnog rizika. Ispod kategorije A nalazi se Baa, a iznad nje Aa i Aaa. Oznake drugih agencija izgledaju drukčije, pa ih treba uspoređivati prema pripadajućim razredima, a ne samo prema slovima.

Stabilni izgledi dodatan su dio procjene. Prema objašnjenju agencije, takvi izgledi upućuju na malu vjerojatnost promjene ocjene u srednjem roku. To nije obećanje da se rejting neće promijeniti. Ocjene se prate i mogu se prilagođavati novim podacima, promijenjenim gospodarskim okolnostima ili drugim događajima koji utječu na sposobnost vraćanja obveza.

Rejting također nije jamstvo bez rizika. Ulagači uz njega gledaju cijenu obveznice, njezino dospijeće, kamatu i okolnosti na tržištu. Dvije države s istom ocjenom ne moraju se u svakom trenutku zaduživati po potpuno jednakoj cijeni. Potvrda A3 znači da je agencija zadržala svoju procjenu hrvatskog kreditnog rizika, ne da je propisala kamatu koju će država dobiti.

Institucije i europska ulaganja kao prednost

Moody’s je pozitivno ocijenio provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Očekuje nastavak gospodarskog približavanja članicama EU-a. Ostvarenje tih očekivanja tek treba pratiti kroz rezultate.

Premijer Andrej Plenković odluku je ocijenio potvrdom Vladinih mjera za standard i otpornost. Izvješće uz pohvale sadrži i upozorenja koja treba zasebno razmotriti.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti obuhvaća reforme i investicije povezane s energetikom, digitalizacijom, javnom upravom, zdravstvom i drugim područjima. Europska komisija njegovu svrhu opisuje kao jačanje otpornosti i uklanjanje prepreka dugoročnom rastu. Plan se nadovezao na odgovor na pandemijsku krizu, a kasnije je dopunjen energetskim poglavljem REPowerEU.

Razlika između potrošenog novca i korisne investicije pritom ostaje ključna. Projekt može povećati gospodarsku aktivnost tijekom gradnje, a zatim dugoročno pomoći ako smanji troškove, poboljša uslugu ili omogući učinkovitije poslovanje. Procjena uspjeha zbog toga ne završava iznosom isplate. Potrebno je pratiti što je izgrađeno ili promijenjeno i može li se rezultat koristiti nakon završetka financiranja.

Zašto turizam ostaje osjetljiva točka

Upozorenje na turizam ne znači da agencija smatra tu djelatnost nepoželjnom. Problem za kreditnu procjenu nastaje kad gospodarstvo znatno ovisi o jednom izvoru potražnje. Ako strani gosti manje putuju ili manje troše, učinak se ne zadržava samo na jednom hotelu. Prenosi se na povezane dobavljače, prijevoz, ugostiteljstvo i druge poslove.

Vanjska potražnja posebno je važna zato što se dio odluka donosi izvan Hrvatske. Obitelj koja planira godišnji odmor uspoređuje cijene, raspoloživ novac i druge destinacije. Tvrtka koja prodaje uslugu gostima ne može sama kontrolirati sve te okolnosti. Visoka koncentracija prihoda u turizmu zato povećava izloženost promjenama u državama iz kojih posjetitelji dolaze.

Raznovrsnije gospodarstvo ima više načina da nadoknadi slabiji rezultat jedne djelatnosti. To ne zahtijeva napuštanje turizma, nego razvoj drugih poslova uz njega. Proizvodnja i usluge koje se mogu prodavati tijekom cijele godine stvaraju drukčiji raspored prihoda od onoga koji ovisi o vrhuncu sezone. U kreditnoj procjeni takva širina može ublažiti posljedice poremećaja.

Iz ovog upozorenja ipak se ne može izvesti prognoza da će sljedeća sezona nužno biti loša. Agencija opisuje gospodarsku ranjivost, a ne rezultat pojedine buduće rezervacije. Razlika je važna: rizik se može povećati i kad trenutačni prihodi izgledaju dobro, zato što se promatra što bi se dogodilo pod nepovoljnijim okolnostima.

Kamata ne ovisi samo o rejtingu

Europska središnja banka objašnjava da dugoročne kamatne stope odražavaju tržišna očekivanja o budućim odlukama središnjih banaka, inflaciji i gospodarskom rastu. Ulagači pritom traže naknadu za različite rizike. Kreditna ocjena dio je tog šireg okvira, ali ne može poništiti opći rast cijene financiranja na tržištu.

Ako se osnovne kamatne stope ili očekivanja promijene, država može plaćati drukčiju cijenu novog zaduživanja iako je njezin rejting ostao isti. Jednako tako, postojeći dug ima vlastite ugovorene uvjete i rokove dospijeća. Promjena tržišne cijene zato se ne prelijeva u jednom trenutku na sve obveze. Važan je raspored refinanciranja i udio različitih vrsta duga.

Hrvatska je uvela euro 1. siječnja 2023. i postala dvadeseta članica europodručja. Za financiranje je to važan institucionalni okvir: domaće kreditne institucije uključene su u Eurosustav, a poslovanje se odvija u zajedničkoj valuti. Članstvo međutim ne uklanja potrebu za održivim proračunom ni razlike u riziku među izdavateljima državnih obveznica.

Za građanina koji razmišlja o kreditu važno je vlastiti ugovor promatrati odvojeno od državne ocjene. Banka procjenjuje njegova primanja, postojeće obveze i druge uvjete. Povoljna vijest o državi može pomoći općem financijskom okruženju, ali ne određuje automatski osobnu kreditnu sposobnost niti jamči nižu ratu.

Veći rashodi tražit će prostor u proračunu

Moody’s očekuje dodatne pritiske na javnu potrošnju povezane s mirovinama, socijalnom skrbi, obranom, infrastrukturom i prilagodbom klimatskim promjenama. Dio tih ulaganja može istodobno podupirati rast. Zato procjena nije jednostavno pitanje troši li država više, nego i na što troši, kako financira obveze i što dobiva za uloženi novac.

U agencijskim projekcijama javni dug trebao bi se do kraja 2027. stabilizirati oko 56 posto BDP-a, a poslije postupno rasti prema 60 posto. Proračunski manjak očekuje se blizu tri posto BDP-a. To su projekcije iz ocjene, ne ostvareni rezultati. Promjene prihoda, rashoda i gospodarskog rasta mogu utjecati na konačne omjere.

Omjer duga prema BDP-u pritom opisuje odnos dviju veličina. Može se promijeniti i zbog rasta gospodarstva i zbog novog zaduživanja. Sam pad omjera zato nije dovoljan da pokaže koliko je novca vraćeno vjerovnicima. Za potpuniju sliku treba gledati iznos duga, kamate i novac koji država mora osigurati za dospjele obveze.

Potvrda A3 Hrvatskoj daje nastavak povoljne kreditne ocjene. U istoj odluci nalazi se i popis stvari koje treba pratiti: kvalitetu javnih institucija, učinak investicija, rast rashoda i ovisnost o turizmu. Upravo će ostvareni rezultati na tim područjima pokazati koliko je današnja procjena otporna na buduće promjene.

Važna je i razlika između trenutačnog stanja i očekivanja. Objavljena ocjena odnosi se na raspoložive podatke i procjenu buduće sposobnosti plaćanja. Kad stignu novi proračunski ili gospodarski rezultati, usporedba s ranijim pretpostavkama pokazat će kreće li se država predviđenim smjerom. Zato je korisnije pratiti niz odluka i njihova obrazloženja nego svaku oznaku čitati kao konačan sud o gospodarstvu.