Hrvatska pozvala ruskog veleposlanika: Nurizade govori o „provokaciji“, Zagreb o hibridnim prijetnjama

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Alexander Nurizade pozvan je u srijedu, 16. rujna 2026., na razgovor u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Hrvatska strana izrazila je zabrinutost zbog sigurnosnih prijetnji koje povezuje s Rusijom, javlja N1. Informaciju je prvo objavilo rusko veleposlanstvo u Zagrebu na Telegram kanalu.

To nije protokolarni čaj. To je diplomatski znak da Zagreb više ne gleda incidente u EU zračnom prostoru, teritorijalnim vodama i na infrastrukturi kao udaljene vijesti. Danska, Litva, Rumunjska i Njemačka, uključujući incident s dronom u Leipzigu, navedene su u razgovoru kao dio šireg obrasca.

Što je hrvatska strana rekla

Prema priopćenju veleposlanstva, hrvatski predstavnici govorili su o incidentima u zračnom prostoru, teritorijalnim vodama i na infrastrukturi država članica EU-a. Nurizadea kao aktualnog veleposlanika navodi i MVEP na službenim stranicama. Poruka Zagreba je da hibridne prijetnje nisu apstrakcija, nego operativna briga saveznika.

Pozivanje dolazi u trenutku pojačanih upozorenja europskih i NATO dužnosnika zbog dronova, mogućih sabotaža i drugih oblika pritiska. Europska komisija istodobno predlaže mehanizam za koordinirani odgovor članica na takve incidente. Hrvatska time nije usamljena. Ona se uključuje u liniju koja više ne pretvara sabotažu u „tehnički kvar“.

Nurizade: koordinirana provokacija

Ruski veleposlanik opisao je razgovor kao „koordiniranu provokaciju“ kojom se, tvrdi, žele dodatno pogoršati odnosi Hrvatske i Rusije. Izrazio je žaljenje što Hrvatska, prema njegovim riječima, „povlađuje kijevskom režimu i njegovim inozemnim pokroviteljima zainteresiranima za nastavak sukoba“. Ponovio je službene stavove Moskve o uzrocima rata i optužio Zapad da je Ukrajinu pretvorio u „antiruski projekt“.

Takav jezik nije nov. Nov je kontekst: dok Europa broji incidente s dronovima i infrastrukturom, Moskva i dalje sve svodi na zapadnu zavjeru. Diplomatski rječnik o „provokaciji“ služi da se preokrene uloga. Tko upozorava, taj navodno provocira. Tko napada, taj navodno samo reagira.

Željeznica kao „legitimna meta“

U razgovoru u Zagrebu Nurizade je, prema priopćenju, govorio i o ruskim napadima na ukrajinsku infrastrukturu. Poručio je da Moskva željezničke čvorove, vlakove i druge objekte koji se koriste za prijevoz vojske ili tereta namijenjenog ukrajinskim oružanim snagama smatra „legitimnim vojnim ciljevima“. Rusija je posljednjih dana pojačala napade na ukrajinsku željezničku infrastrukturu, uključujući područja blizu granica članica NATO-a. Kijev tvrdi da su pogođeni i civilni vlakovi.

Ta formulacija ima izravnu europsku cijenu. Kad se infrastruktura blizu NATO granice tretira kao meta, rizik eskalacije prestaje biti teoretski. Hrvatska kao članica Unije i saveza nema luksuz da to gleda s distance.

Što Zagreb time šalje

Poziv veleposlanika nije ratna najava. To je jasna linija: hibridni pritisak ima diplomatsku cijenu. Narodni Reporteri bilježe činjenice: razgovor u MVEP-u, popis zemalja i incidenata, ruski odgovor o „provokaciji“ i teza o legitimnim metama. Čitatelj neka sam vidi tko ovdje govori jezikom upozorenja, a tko jezikom preokretanja krivnje.

Hrvatska i hibridni rat u susjedstvu

U istom razdoblju europski mediji bilježe sabotaže, dronove i pritisak na infrastrukturu. Hrvatska nije periferija te priče. Ona je članica koja dijeli zračni prostor, logističke koridore i političku liniju s saveznicima. Zato poziv veleposlanika nije teatralni gest. To je usklađivanje s onim što Litva, Danska i Njemačka već javno imenuju.

Kad Moskva odgovara tezom o „antiruskom projektu“, poruka je da svako upozorenje postaje napad. Takav rječnik onemogućuje dijalog jer unaprijed proglašava krivim onoga tko dokumentira incidente. Zagreb je u srijedu odabrao dokumentirati.