Vlada osnovala tri nova regionalna savjeta: Sjever, Središnja i Jadranska Hrvatska

ZAGREB – Vlada Republike Hrvatske na sjednici u četvrtak, 17. rujna 2026., uz postojeći Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovala je tri nova savjetodavna tijela: Savjet za Sjever, Savjet za Središnju Hrvatsku i Savjet za Jadransku Hrvatsku. Svakim će predsjedati premijer Andrej Plenković, a zamjenik predsjednika bit će ministar nadležan za regionalni razvoj. Odluka slijedi novi Zakon o regionalnom razvoju Hrvatske.

Premijer je poručio da su to novi institucionalni formati za jačanje ravnomjernog regionalnog razvoja. Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman istaknula je da će savjeti biti međuresorna savjetodavna tijela usmjerena na koordinaciju javnih politika i razvojnih sporazuma te na praćenje korištenja programa EU, nacionalnih programa i projekata. Prva sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u novom formatu planira se krajem rujna.

Tko sjedi za stolom

Savjeti okupljaju predstavnike ministarstava i nacionalnih institucija kao zajedničke članove svih tijela. Za svako područje dolaze župani, gradonačelnici gradova sjedišta županija, gradonačelnik Grada Zagreba, čelnici regionalnih koordinatora i razvojnih agencija te rektori sveučilišta s odgovarajućeg područja. U rad se mogu uključiti i predstavnici drugih tijela važnih za regionalni razvoj i višerazinsko upravljanje.

To je važno zbog jednog razloga: Hrvatska je mala, ali regionalno duboko nejednaka. Slavonija, sjever, središte i Jadran imaju različite demografske, infrastrukturne i gospodarske izazove. Jedinstveni pristup iz ureda u Zagrebu često promašuje lokalne prioritete. Savjeti stvaraju formalni kanal u kojem županije, gradovi i sveučilišta sjede za istim stolom s ministarstvima i EU fondovima. Bez takvog formata projekti se lako rasprše po resorima, a lokalni čelnici ostaju bez jasnog interlocutora.

Od Slavonije prema cijeloj karti

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem već postoji i sada ulazi u novi format. Proširenje na Sjever, Središnju i Jadransku Hrvatsku znači da cijela država dobiva isti institucionalni alat. To smanjuje dojam da je regionalna politika rezervirana samo za jedno područje. Istodobno podiže očekivanja: ako postoji savjet, mora postojati i mjerljiv učinak.

Mikuš Žigman najavila je prvu sjednicu za Slavoniju krajem mjeseca. To je prvi test. Javnost će gledati temu dnevnog reda, projekte, rokove i način na koji se EU novac i nacionalni programi usklađuju s lokalnim potrebama. Savjet koji se sastaje radi fotografije neće promijeniti demografsku krivulju. Savjet koji reže birokraciju i gura projekte do gradilišta hoće. Hrvatska je već vidjela dovoljno strategija koje su završile u ladici. Sada treba popis prioriteta i ugovore.

Što građani trebaju tražiti

Regionalni razvoj nije apstrakcija. To su ceste, vodoopskrba, škole, bolnice, poduzetničke zone, željeznica i zadržavanje mladih. Novi savjeti imaju smisla ako proizvedu jasan popis prioriteta po regijama i ako se ti prioriteti vežu uz stvarne natječaje i ugovore. Inače ostaju još jedna kratica u zakonu.

Za Jadran to znači infrastrukturu, sezonalnost i održivost turizma te povezivanje otoka s kopnom. Za sjever i središte: industriju, prometne koridore i povezivanje sa Zagrebom bez isisavanja stanovništva. Za Slavoniju: poljoprivredu, preradbene lance, navodnjavanje i zaustavljanje iseljavanja. Savjeti su okvir. Rezultat se mjeri brojkama zaposlenih, kilometrima infrastrukture i stopom zadržavanja mladih, ne priopćenjima.

Institucionalna poruka i odgovornost

Odluka Vlade šalje poruku da se regionalna politika diže na razinu trajnog međuresornog formata s predsjedanjem na vrhu izvršne vlasti. To povećava političku težinu sastanaka. Župani i rektori ne dolaze na radionicu, nego na tijelo kojim predsjeda premijer. S tom težinom dolazi i odgovornost da se sjednice ne pretvore u ceremoniju.

Hrvatska treba manje paralelnih strategija i više usklađenih projekata. Tri nova savjeta, uz postojeći slavonski, stvaraju kartu cijele zemlje. Ako format proradi, smanjit će se trvenje između resora i lokalnih vlasti te ubrzati povlačenje EU sredstava. Ako ne proradi, ostat će još jedan sloj administracije. Zato prve sjednice moraju završiti zaključcima s rokovima, nositeljima i izvorima financiranja. Izvori: HRT / Hina i Jutarnji list, sjednica Vlade 17. rujna 2026.