Most traži jasnu migracijsku politiku: nulta tolerancija prema ilegalcima i kontroliran uvoz radnika

ZAGREB – Zastupnici Mosta u četvrtak, 17. rujna 2026., na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru zatražili su jasnu i odgovornu migracijsku politiku Hrvatske. Predsjednik Mosta Nikola Grmoja poručio je da Hrvatska godinama nema jasnu politiku prema ilegalnim migracijama, premda je riječ o jednom od ključnih pitanja sigurnosti Europske unije. Most traži snažniju zaštitu granice, odvraćajuću poruku krijumčarima i kontroliran uvoz strane radne snage uz sigurnosne provjere.

Grmoja je podsjetio da su kroz Hrvatsku prošli deseci tisuća ilegalnih migranata te da Vlada nikada nije odgovorila što će se dogoditi ako države poput Njemačke počnu vraćati osobe koje su preko hrvatskog teritorija ušle u EU. To nije apstraktna briga. Hrvatska je vanjska granica Schengena. Ako nema jasnog odgovora na pitanje povrata i odgovornosti, račun na kraju plaćaju hrvatski građani, lokalne zajednice i policija na terenu.

Pakistan, radna snaga i potreba za brojkama

Grmoja se osvrnuo na posjet ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Islamabadu te na zajedničko priopćenje Hrvatske i Pakistana o suradnji na području migracija i mobilnosti radne snage, uključujući potencijal legalnih puteva za dolazak pakistanskih radnika. Poruka Mosta je jednostavna: Vlada mora otvoreno reći građanima kakvu migracijsku politiku provodi, koliko stranih radnika namjerava dovesti i iz kojih zemalja.

To nije napad na diplomaciju. To je zahtjev za transparentnošću. Hrvatska ima pravo dogovarati bilateralnu suradnju. Ali građani imaju pravo znati brojke, kvote, sektore i rokove. Bez toga ostaje dojam da se politika prema stranoj radnoj snazi vodi iza zatvorenih vrata, a javna rasprava se svodi na političke floskule. Most se, kako je Grmoja istaknuo, zauzima za ograničen i strogo kontroliran uvoz radne snage, uz jasne sigurnosne provjere i zaštitu hrvatskih građana.

Miletić: nulta tolerancija prema ilegalnim migracijama

Zastupnik Marin Miletić poručio je da se Most protivi prihvatu ilegalnih migranata i politici nekontroliranog useljavanja te da azilantsku politiku treba jasno odvojiti od privremenog angažiranja stranih radnika. „Most se zauzima za nultu toleranciju prema ilegalnim migracijama“, rekao je Miletić. Kad je riječ o stranim radnicima, država mora unaprijed znati kojih radnika treba, koliko ih treba, za koji posao i na koje razdoblje.

Miletićev model je jasan: ako projekt traje četrnaest mjeseci, radnik dolazi na ugovor, odrađuje posao, bude plaćen i nakon završetka ugovora vraća se u svoju zemlju. To je model privremenog, kontroliranog rada, a ne tihog trajnog useljavanja. U zemlji koja se suočava s demografskim pritiskom, pritiscima na tržište rada i rastućim osjećajem nesigurnosti u dijelu Europe, takva jasnoća nije ekstrem. Ona je minimum ozbiljne države.

Sigurnost žena, djece i javnog prostora

Miletić je poručio da žele Hrvatsku u kojoj žene, djeca i obitelji mogu živjeti bez straha te u kojoj se građani mogu slobodno kretati i odijevati kako žele. To nije folklorna fraza. Diljem Europe rasprava o ilegalnim migracijama i neuspjeloј integraciji više nije tabu. Hrvatska, kao zemlja na ruti, ne smije čekati da problem postane kroničan pa tek onda tražiti hitne mjere.

Nulta tolerancija prema ilegalnim ulascima, brzi postupci i jasan režim povrata šalju poruku krijumčarskim mrežama. Istodobno, legalni i privremeni radni angažmani, ako postoje, moraju biti kvotirani, transparentni i vezani uz stvarne potrebe gospodarstva. Miješanje ta dva režima stvara kaos: ilegalci se kriju iza „radne snage“, a radna snaga postaje izgovor za politiku otvorenih vrata.

Politički cirkus ili stvarne teme

Zastupnik Ante Kujundžić kritizirao je atmosferu u Saboru u kojoj se, kako kaže, PR-ovskim dosjetkama i međusobnim prepucavanjima guraju u drugi plan teme poput onečišćenja u Lici i zdravlja građana. Bez obzira na saborske verbalne okršaje, migracijska politika ostaje jedna od rijetkih tema koja izravno dira sigurnost, demografiju i socijalnu koheziju.

Zahtjev Mosta stoga treba čitati kao pritisak za jasnoću: koliko ilegalnih prolaza, koliko azila, koliko radnih dozvola, iz kojih zemalja, pod kojim uvjetima i s kojim mehanizmom povrata. Hrvatska zaslužuje politiku granice i radne snage koja se može objasniti u jednoj rečenici, a ne u magli diplomatskih priopćenja. Izvor: HRT / Hina, konferencija Mosta 17. rujna 2026.