HRVATSKE ŠUME OD SIJEČNJA DIŽU CIJENU DRVA ZA 10 POSTO: ČETVRTO POSKUPLJENJE U DVIJE GODINE, DRVOPRERAĐIVAČI VEĆ U GUBITKU OD 98 MILIJUNA

Hrvatske šume opet dižu cijene. Od 1. siječnja 2027. drvni sortimenti bit će skuplji u prosjeku za deset posto.

U državnoj tvrtki kažu da je to „usklađivanje“, uvjetovano rastom troškova rada i proizvodnje te potrebom da se cijene približe zemljama u okruženju. Oni koji to drvo kupuju i od njega rade parkete, namještaj i grede vide to drukčije.

Četvrti put u nepune dvije godine

Predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić računa: tijekom 2025. cijene su dizane dva puta, u veljači ove godine još za prosječno osam posto, a sad stiže novih deset.

„Takva dinamika poskupljenja otvara pitanje postoji li uopće dugoročna i održiva cjenovna politika ili se rastući troškovi poslovanja jednostavno nadoknađuju novim opterećenjima kupaca.“

Pašalić posebno upozorava da se poskupljenja nižu dok Hrvatske šume same imaju ozbiljne probleme u upravljanju: lošije financijske pokazatelje, ranije utvrđene nepravilnosti u poslovanju i otvorena pitanja učinkovitosti.

„Ne može se očekivati da drvoprerađivači neprestano pronalaze načine za povećanje vlastite učinkovitosti, dok se istodobno problemi na strani dobavljača rješavaju novim cjenicima.“

Od dobiti do gubitka od 98 milijuna

Brojke iz analize HUP-a su teške. EBITDA 20 najvećih drvoprerađivača i proizvođača namještaja pala je sa 62 milijuna eura u 2023. na 24 milijuna u 2025. Njihov ukupni neto rezultat iz dobiti je prešao u gubitak od 98 milijuna eura.

Problem je i u tome kako ta industrija posluje. Proizvođači ugovaraju cijene i isporuke mjesecima unaprijed, tiskaju kataloge i bore se s jakom konkurencijom vani.

„Ne mogu svojim inozemnim kupcima svakih nekoliko mjeseci slati nove cjenike samo zato što im je povećana cijena osnovne sirovine.“

Svako novo poskupljenje izravno jede ionako tanke marže i ruši već ugovorene poslove.

Što nakon 2027.?

Postojeći model raspodjele drvne sirovine istječe krajem 2027. Kakvi će uvjeti biti od 2028., još nitko ne zna. Bez toga nema ni novih ulaganja.

Isto upozorava i predsjednica Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Martina Ravlić Marijanović. Kaže da razumije kako i Hrvatske šume imaju veće troškove, ali da domaći proizvođači već dugo trpe slabu potražnju za namještajem, parketima i podnim oblogama u Europi, uz skuplji rad, energiju i sirovinu. Traži stabilne uvjete, transparentnu cjenovnu politiku i kontinuitet isporuka.

U drvnoj industriji radi više od 30.000 ljudi, najviše po selima i malim mjestima. Pašalić je to sažeo u jednu rečenicu:

„Hrvatsko šumsko bogatstvo mora biti temelj razvoja konkurentne domaće industrije, a ne resurs čijom se sve višom cijenom nadoknađuju slabosti u upravljanju.“