Francuska za napad na hladnjake u europskim supermarketima sumnjiči Iran, a ne Rusiju: Tone hrane završile su u smeću

Noću, dok su trgovine bile zatvorene, netko je s druge strane svijeta okretao termostate. Ujutro su hladnjaci bili topli, a meso, sir i jogurti otišli su u kontejnere.

Tako je izgledao napad koji je Francuska sad pripisala Iranu.

Hladnjaci na 50 stupnjeva

Prvi udar dogodio se 11. listopada. Hakeri su preuzeli kontrolu nad softverom danske tvrtke Danfoss, kojim trgovine na daljinu upravljaju hladnjacima i zamrzivačima. Pogođeno je više od 100 trgovina lanca Coopérative U te 180 trgovina Intermarchéa i njegova brenda Netto. Napadnuti su i Carrefour, Monoprix i E.Leclerc.

U nekim trgovinama temperatura u hladnjacima navodno je preko noći skočila i do 50 stupnjeva. Tone hrane bačene su.

Početkom studenoga stigao je drugi val. Pogođeno je više od 100 trgovina u nekoliko europskih zemalja: u Belgiji, Luksemburgu, Švedskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Estoniji i Finskoj. Zasad nije poznato jesu li svi ti napadi povezani.

Pariz zove iranskog veleposlanika

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot napade je nazvao dosad nezabilježenima po razmjerima i ozbiljnosti. Najavio je sankcije protiv odgovornih. Francuska je pozvala iranskog veleposlanika i uručila mu oštar prosvjed.

Prema francuskim istražiteljima, iza svega bi mogla stajati hakerska skupina Shahid Kaveh, povezana s iranskom Revolucionarnom gardom. Istraga je usmjerena na njezina voditelja i dvojicu zamjenika.

Iran se službeno još nije oglasio. Dio iranskih medija optužbe je odbacio kao neutemeljene. Francuske vlasti nisu objavile na temelju čega su zaključile da iza napada stoji Teheran. Hakeri inače znaju dobro prikriti tragove, pa je pravog krivca kod ovakvih napada teško pouzdano utvrditi.

Ovaj put nisu Rusi

Zanimljiv je jedan detalj. Odgovornost za napade preuzele su i dvije hakerske skupine povezane s Rusijom. Stručnjaci sumnjaju u njihove tvrdnje, a istraga je otišla u sasvim drugom smjeru.

U Europi je posljednjih godina postalo pravilo da se za svaki kvar, požar ili hakerski napad prvo upre prstom u Moskvu. Ovaj put taj refleks nije prošao. Pokazuje i to koliko je opasno donositi zaključke prije istrage.

Istražuju se i slični slučajevi u nekoliko američkih vojnih baza. Ondje su u kolovozu iznenada prestali raditi hladnjaci i hrana se pokvarila. Istražitelji ne isključuju da je i to bila namjerna kibernetička sabotaža.

Ranjivost koju nitko ne vidi

Ovaj napad nije srušio banku ni elektranu. Pogodio je nešto puno običnije: hladnjak u dućanu u kojem kupujete mlijeko. Upravo to ga čini zastrašujućim.

Sve što je spojeno na internet može se ugasiti s internetom. Velike trgovačke lance to je stajalo tona hrane i velikog novca. Pitanje je samo koliko su drugi sustavi, od bolnica do vodovoda, bolje zaštićeni.