Teretni vlak izletio s pruge kod Rijeke, jedanaest vagona završilo u provaliji

Teretni vlak izletio je iz tračnica u subotu, 10. listopada, na ulazu u kolodvor Meja kod Rijeke. Jedanaest vagona završilo je u provaliji, dok su lokomotiva i dva vagona ostali u kolodvoru. Prema prvim informacijama, nitko nije ozlijeđen. Prizori razbacanih vagona pokazuju razmjere nesreće, ali zasad ne daju odgovor na njezin uzrok.

Vlak je prevozio žitarice prema Rijeci, a njime je upravljao prijevoznik Transagent. Nesreća se dogodila oko 9.25 sati. Objavljeno je da je strojovođa prije iskliznuća dispečeru javio problem s kočenjem i nemogućnost zaustavljanja. Ta je informacija važna za razumijevanje redoslijeda događaja, no konačno objašnjenje zahtijeva tehnički pregled i analizu podataka.

Na infrastrukturi je nastala velika materijalna šteta, a kolodvor Meja zatvoren je za željeznički promet. U trenutku pripreme ovog teksta nije potvrđen rok ponovnog otvaranja. Prije povratka vlakova potrebno je utvrditi što je oštećeno, ukloniti posljedice nesreće i provjeriti može li se promet ponovno odvijati sigurno.

Između dojave i konačnog uzroka

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da prema informacijama kojima raspolaže stanje pruge nije uzrok nesreće. Naveo je da se razmatraju tehnički kvar i ljudska pogreška, uz napomenu da se točan uzrok tek treba utvrditi. Njegova izjava predstavlja početnu procjenu nakon zaprimljenog izvješća, a ne završni nalaz o događaju.

Kod željezničke nesreće nekoliko se različitih pitanja često spoji u jednu rečenicu. Strojovođa može prijaviti da vlak ne koči, ali iz toga još ne proizlazi koji je dio sustava zakazao, kada je problem nastao i je li postojao još neki čimbenik. To se provjerava na vozilima, u dokumentaciji i u zapisima o samoj vožnji.

Važno je razdvojiti događaj koji se mogao neposredno uočiti od tehničkog objašnjenja. Iskliznuće je vidljivo. Dojava o problemu s kočenjem prenesena je javnosti. Međutim, tvrdnja da se točno zna zašto je jedanaest vagona završilo izvan pruge bila bi preuranjena dok se ne pregledaju relevantni dokazi.

Jednako vrijedi za procjenu brzine. Snimka može pokazati kretanje vlaka i trenutak nesreće, ali bez pouzdanih mjerenja nije dovoljna za precizno utvrđivanje brzine, ponašanja kočnica ili postupanja posade. Te podatke treba povezati s uvjetima na dionici i pravilima koja su vrijedila za konkretnu vožnju.

Nakon ovakvog događaja treba sačuvati zapise i dokumentaciju prije nego što sanacija promijeni izgled mjesta nesreće. Pregled voznog parka, tragova na infrastrukturi i komunikacije tijekom vožnje omogućuje da se kronologija rekonstruira na temelju podataka. To je znatno pouzdanije od zaključivanja prema jednom kadru ili kratkoj izjavi.

Tko vozi vlak, a tko upravlja prugom

U ovoj nesreći prijevoznik je Transagent. Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture nisu ista uloga. Prijevoznik organizira vožnju svojih vlakova, dok upravitelj infrastrukture održava i organizira korištenje željezničke mreže u okviru svojih nadležnosti. Razlikovanje tih poslova potrebno je kako se odgovornost ne bi unaprijed pripisivala pogrešnoj tvrtki.

To ne znači da se istraga ograničava na jednog sudionika. Upravo suprotno, korisna analiza mora provjeriti kako su različiti dijelovi sustava radili zajedno. Stanje vozila, održavanje, priprema vlaka, prometno upravljanje i uvjeti na pruzi mogu biti zasebna područja provjere, bez pretpostavke da je bilo koje od njih već dokazani uzrok.

Hrvatska Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu opisuje svoj posao kao utvrđivanje uzroka i davanje sigurnosnih preporuka radi sprečavanja budućih nesreća. Takva sigurnosna istraga razlikuje se od postupka u kojem se utvrđuje kaznena odgovornost određene osobe.

Za javnost je ta razlika praktična. Izvješće o sigurnosti može upozoriti na slabosti u organizaciji, nadzoru ili tehničkim postupcima i kada nema jednostavnog odgovora da je za sve kriv jedan čovjek. Eventualnu kaznenu odgovornost utvrđuju tijela koja su za to nadležna, prema pravilima svojeg postupka.

Riječki pravac važan je za teretni promet

Pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka nosi oznaku M202. HŽ Infrastruktura riječki pravac u svojoj dokumentaciji o modernizaciji opisuje kao dio koridorskog sustava i europske prometne mreže. Zato poremećaj na tom pravcu nije samo lokalna prometna vijest. Može se odraziti i na prijevoz robe prema riječkom području.

Kad je kolodvor zatvoren, pogođene vožnje ne mogu se jednostavno nastaviti kao da je riječ o kratkom zastoju na semaforu. Raspored teretnih vlakova, raspoloživost voznog parka i prihvat robe moraju se uskladiti s stvarnim mogućnostima mreže. Koliki je utjecaj ove nesreće na pojedine pošiljke, zasad nije javno utvrđeno.

Putnicima je najkorisnije pratiti konkretne obavijesti o vlastitoj liniji i polasku. Iz činjenice da je zatvoren jedan kolodvor ne treba samostalno izvoditi zaključak da je otkazano svako putovanje u široj regiji. Promjene se utvrđuju prema dionici koju vlak koristi i službeno organiziranom načinu prijevoza.

Za poslovne korisnike vrijedi slična logika. Rok isporuke ne može se procijeniti samo prema tome koliko vagona leži izvan pruge. Potrebni su podaci o trajanju zatvaranja, mogućim obilaznim pravcima i raspoloživim kapacitetima. U ovom trenutku nema potvrđenog ukupnog iznosa gospodarskih posljedica nesreće.

Meja je već bila mjesto ozbiljnog događaja

Na riječkom pravcu dogodila se i nesreća u prosincu 2023. godine. HŽ Infrastruktura tada je objavila da se teretni vlak prijevoznika Rail Cargo Carrier, s devetnaest vagona kukuruza, nije zaustavio u kolodvoru Meja, gdje je zaustavljanje bilo obavezno. Pruga između Meje i Škrljeva ponovno je otvorena 22. prosinca.

Taj podatak daje povijesni kontekst, ali nije dokaz da su dvije nesreće imale isti uzrok. Riječ je o različitim datumima, vlakovima i prijevoznicima. Usporedba može biti korisna za provjeru sigurnosnih preporuka i organizacije prometa, dok se zaključci o današnjoj nesreći moraju temeljiti na današnjim dokazima.

Europska agencija za željeznice naglašava da istraživanje nesreća treba obuhvatiti i dublje uzroke, poput mogućih nedostataka u upravljanju sigurnošću ili regulatornom okviru. Svrha takvog pristupa jest razumjeti kako se određeni rizik razvijao i zašto ga postojeće zaštite nisu zaustavile.

To je razlog zbog kojeg raniji događaji mogu biti važni bez automatskog prebacivanja njihovih zaključaka na novi slučaj. Dokumenti i preporuke mogu pokazati što je već bilo prepoznato kao problem. Tek usporedba s provedenim mjerama omogućuje ozbiljno pitanje je li sustav iz prethodnih iskustava dovoljno naučio.

Sanacija će tražiti više od uklanjanja vagona

Dok traju radovi, važno je i kako se informacije prenose. Obavijest o zatvaranju treba razlikovati od procjene trajanja radova, a procjenu od potvrđenog termina otvaranja. Ako se termin promijeni zbog stanja na terenu, nova obavijest mora jasno pokazati što se promijenilo. Tako korisnici mogu prilagoditi putovanje ili prijevoz robe stvarnoj situaciji.

U izvješćima o nesrećama objašnjenje ne bi trebalo stati na popisu oštećenja. Vrijednost dokumenta vidi se u povezivanju činjenica, uzroka i preporučenih mjera. Preporuka koja ostane samo u dokumentu neće sama ukloniti rizik. Potrebno je znati kome je upućena i što je nakon nje učinjeno, uz poštovanje postupaka koji su za to predviđeni.

Prvi je posao osigurati mjesto nesreće. Nakon toga slijede tehnička procjena i radovi potrebni za uklanjanje oštećenih vozila i obnovu infrastrukture. Redoslijed i trajanje tih poslova ovise o stanju terena i opreme, pa bi bilo neodgovorno unaprijed obećavati da će sve biti gotovo za nekoliko sati.

Ni uklanjanje posljednjeg vagona samo po sebi ne znači da je pruga spremna za promet. Potrebno je provjeriti dijelove infrastrukture koji su bili zahvaćeni nesrećom i potvrditi uvjete za vožnju. Tek takva provjera daje sadržaj obavijesti da je dionica ponovno otvorena.

Najvažnija dosad potvrđena vijest jest da nema ozlijeđenih. Sljedeći odgovori moraju biti jednako konkretni: kolika je šteta, koliko će trajati zatvaranje i što je dovelo do gubitka kontrole nad vlakom. Dok se ti podaci ne objave, dojava strojovođe ostaje važan dio kronologije, a ne zamjena za završni nalaz.