GREVIO opet na sceni: Ministarstvo traži kandidata za nadzor Istanbulske konvencije

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je javni poziv za kandidaturu Hrvatske u GREVIO. Na papiru zvuči tehnički: skupina stručnih osoba Vijeća Europe koja prati provedbu Istanbulske konvencije. U stvarnosti radi se o još jednom krugu međunarodnog pritiska koji Hrvatsku gura u ideološki kalup pod krinkom stručnosti i zaštite žena.

Istanbulsku konvenciju Hrvatski sabor ratificirao je 12. travnja 2018., unatoč otporu velikog dijela društva, konzervativnih političara i Crkve. Od tada se ista priča ponavlja. Tko postavi pitanje o rodnoj ideologiji, odmah dobije etiketu da je protiv žena. To je jeftin trik. Zaštita žena od nasilja nije ista stvar kao uvoz ideološkog rječnika koji mijenja značenje spola, obitelji i odgoja.

Što GREVIO zapravo radi

GREVIO se predstavlja kao neovisno stručno tijelo. U praksi je to mehanizam koji ocjenjuje države prema tome koliko su poslušne prema konvenciji i prema tumačenjima koja iz nje izvlače lobiji. Kad takvo tijelo traži napredak, rijetko misli samo na više policijskih ophodnji ili bolju skrb za žrtve. Često misli na zakonodavne i jezične zahvate koji ulaze u školu, medije i kazneni zakon.

Hrvatska je početkom 2026. za novi mandat kandidirala Dubravku Šimonović i Maju Munivranu. Riječ je o ljudima s dugim akademskim i diplomatskim životopisima. Upravo zato treba gledati sadržaj, ne titule. Titule ne čine politiku nedužnom. Pitanje je što će Hrvatska braniti u tom tijelu: suverenost vlastitog pravnog poretka ili spremnost da se prilagodi svakom novom standardu koji stigne iz Strasbourga.

Dubravka Šimonović dolazi iz diplomatskog i un sustava. Maja Munivrana s Pravnog fakulteta u Zagrebu specijalizirana je za međunarodno kazneno pravo i rodno osviještene teme. To nisu napomene za osobni napad. To su napomene za politički kontekst. Jer GREVIO nije knjižni klub. GREVIO je poluga.

Istanbulska konvencija nije svetinja

Konvencija je politički dokument. Ratificirana je u ozračju pritiska, a ne u ozračju širokog narodnog konsenzusa. Otad se kroz njezinu provedbu u hrvatski prostor ušuljala i debata o femicidu, rodnom jeziku i institucionalnom pritisku na one koji brane klasično shvaćanje obitelji.

Nasilje nad ženama treba kažnjavati oštro i dosljedno. To nije spor. Spor je hoće li Hrvatska dopustiti da se pod tim geslom u zakon i školu ugradi ideologija koja razara jasne kategorije muško i žensko. Suverenistički odgovor glasi: država postoji da štiti svoje građane, ne da uvozi tuđe kulturne eksperimente.

Kad feministkinje i međunarodni mehanizmi traže „usklađivanje“, treba pitati usklađivanje s čime. S pravdom za žrtve ili s rječnikom koji briše biološku stvarnost? Hrvatska već ima zakone protiv nasilja. Ono što često fali nije još jedan izvještaj iz Strasbourga, nego brzina sudova, hrabrost policije i jasnoća institucija.

Javni poziv kao politički signal

Javni poziv nije tehnička bilješka. To je signal da Hrvatska i dalje ostaje unutar mehanizma koji će je ocjenjivati. Tko sjeda u GREVIO u ime Hrvatske, sjeda i u arenu u kojoj će se tražiti ustupci. A ustupci u ovom polju rijetko idu prema većoj slobodi roditelja, vjerskih zajednica i nacionalnog zakonodavstva. Idu prema većem nadzoru i većoj ideološkoj usklađenosti.

SDP i Možemo u takvim temama gotovo uvijek stoje na strani međunarodnog pritiska, ne na strani narodnog otpora. Njima je Strasbourški pečat važniji od osjećaja većine koja 2018. nije htjela konvenciju kao ideološki paket. Zato ovaj poziv treba čitati i kao nastavak te linije: tehnički jezik, politički učinak.

Narodni Reporteri zato ovaj poziv čitaju kao upozorenje. Ako Hrvatska želi stvarno štititi žene, neka ojača policiju, sudove i socijalne službe da rade svoj posao. Ako želi uvoziti rodnu ideologiju, neka to barem kaže jasno, bez maske stručnog tijela. Jer narod nije dužan glumiti da ne razumije razliku.

Suverenost ili pečat

Na kraju ostaje izbor koji se ne da sakriti administrativnim rječnikom. Ili Hrvatska u međunarodnim tijelima brani vlastiti ustavni i kulturni okvir, ili prihvaća da pečat iz Strasbourga važi više od volje birača. GREVIO poziv je mali dokument s velikom porukom. Poruka glasi da se pritisak neće sam povući. Povlači se samo pred jasnim otporom.