Austrija: Wels vraća 117 raspela u škole — Europa se sjeća kršćanskog identiteta

WELS / ZAGREB — Dok dio europske ljevice i dalje sanja o „neutralnim“ školama bez križa, austrijski Wels šalje drugačiju poruku. Gradonačelnik Andreas Rabl (FPÖ), na čelu grada od oko 65.000 stanovnika, prije početka nastave naložio je vraćanje 117 raspela u učionice. Provjereno je svih 238 prostorija osnovnih i srednjih škola. Uz križeve nedostajalo je i 187 saveznih te 192 pokrajinska grba. Kamo su nestali — nije utvrđeno. Bitno je što se vraćaju.

Rabl je poručio da su zakonski propisani grbovi i križ u svakoj učionici „izraz naše vrijednosne zajednice i simbol naše domovine“. To nije folklor. To je politička volja da se kultura ne iseli iz škole zbog ideološkog pritiska. Dok aktivisti brišu simbole „radi inkluzije“, Rabl radi ono što bi trebala raditi svaka lokalna vlast: poštivati zakon i većinu.

Zakon nije „ekstremizam“ — to je Gornja Austrija

Pokrajinski zakoni u Gornjoj Austriji, Salzburgu, Tirolu, Vorarlbergu i Gradišću nalažu obvezu križa u narodnim, srednjim, specijalnim i polutehničkim školama — bez obzira na vjeroispovijest većine učenika. U Beču, Donjoj Austriji, Koruškoj i Štajerskoj križ je obvezan kad su učenici većinski kršćani. Drugim riječima: dio Austrije i dalje zna da je križ dio javnog prostora, a ne privatna sramota.

Zeleni i dio ljevice žele sekularne škole. FPÖ i umjereniji ÖVP križ vide kao kulturni i vrijednosni simbol. Anketa iz 2025. kaže jasno: 67 posto Austrijanaca — uključujući one s migracijskim podrijetlom — podržava križeve u javnim zgradama; protiv je samo 25 posto. Demokratska većina nije s panelom aktivista. Tko u takvoj brojci vidi „ekstremizam“, zapravo vidi problem u narodu, ne u križu.

Europa se sjeća — Hrvatska ne smije biti sramežljivija

Hrvatska je kršćanska zemlja po povijesti, običaju i većini naroda. Ipak, svaki put kad se spomene križ u školi ili vjeronauk, ista ekipa digne uzbunu: „mržnja“, „isključivanje“, „srednji vijek“. Wels pokazuje da se može drugačije. Ako Austrija — koja je desetljećima bila laboratorij migracijskih eksperimenata — vraća raspelo u učionicu, zašto bi Zagreb bježao od vlastitog identiteta?

Križ nije napad na drugačije vjerovanje. Križ je znak kulture u kojoj su nastale naše škole, bolnice i obiteljski običaji. Tko ga skida „zbog inkluzije“, zapravo skida većinu da bi ugodio ideologiji. Hrvatska djeca imaju pravo učiti u prostoru koji ne skriva tko smo, nego to pokazuje bez kompleksa.

Vjeronauk i Možemo!: sekularizam kao pritisak na narod

U Hrvatskoj debata o vjeronauku i simbolima nije akademska. To je sukob između naroda koji želi predati djeci vlastiti moralni okvir i političke struje koja školu vidi kao mjesto za preodgoj. Možemo! i srodni sekularistični krugovi pritisak na križ, tradiciju i crkveni prostor često pakiraju kao „napredak“. Stvarni učinak je drugi: otuđenje većine, slabiji kulturni imunološki sustav i otvorena vrata za ideologije koje ne trpe ni križ ni hrvatski suverenitet.

Austrija paralelno uvodi i zabranu marama za djevojčice mlađe od 14 godina — uz podršku šireg političkog spektra. Poruka je konzistentna: javna škola nije mjesto za uvoz paralelnih pravila. Hrvatska bi trebala gledati u istom smjeru — zaštita djevojčica, zaštita kulturnog okvira, bez lažne sramežljivosti pred onima kojima smeta baš sve što miriše na narod i vjeru.

Križ nije mržnja — kultura

Tko danas kaže da je raspelo u učionici „nasilje“, sutra će reći da je hrvatski grb „isključiv“, a hrvatski jezik „privilegija“. Zato je Wels važan. Nije riječ samo o 117 križeva. Riječ je o tome tko smije definirati školu: narod i zakon, ili ideološka manjina s megafonom.

Hrvatska ne treba kopirati tuđe mode. Treba prestati biti sramežljivija od Austrije. Ako je križ u Welsu zakon i većinsko mišljenje, onda je i ovdje legitimno reći: škola nije sterilna zona bez duše. Duša Europe još ima oblik križa — tko to briše, ne „oslobađa“ djecu. Briše im sjećanje. I zato je vraćanje 117 raspela u Welsu vijest koja se ne svodi na Austriju: to je podsjetnik za cijelu Srednju Europu, uključujući Hrvatsku.

Izvor: Jutarnji list — Wels vraća križeve i grbove u učionice (14. 9. 2026.).