Bukurešt ne odustaje od Georgescua: prosvjedi traju, sljedeća poruka ide Bruxellesu

Trinaesti dan, rumunjske zastave i ista poruka: „Călin Georgescu je predsjednik.”

Tako je u nedjelju, 11. listopada, na X-u opisana nova snimka okupljanja Georgescuovih pristaša u Bukureštu. Za njih njegov slučaj nije završena priča. Okupljanja pokazuju da ga nisu spremni prepustiti sudskim odlukama, političkim protivnicima i zaboravu.

Sadašnji val prosvjeda počeo je 29. rujna, nakon što je sud odredio tridesetodnevni istražni pritvor Georgescuu i poduzetniku Ionelu Rusenu. Georgescua tužiteljstvo DIICOT tereti za sudjelovanje u organiziranoj kriminalnoj skupini i prijevaru, uz navodnu štetu od približno 1,1 milijun eura. Njegovi pristaše pritvaranje smatraju političkim progonom i traže njegovo oslobađanje.

Središnje mjesto okupljanja jest prostor ispred Arestula Centrala, središnjeg pritvorskog objekta u Bukureštu. Ondje su se prosvjednici okupljali večer za večeri, ostajali do kasnih sati, nosili zastave i izvikivali poruke podrške.

To je važna razlika u odnosu na jedan veliki skup nakon kojeg se svi raziđu. Ovdje se podrška održava ponavljanjem. Dolaskom na isto mjesto. Odlukom da se ponovno pojave i kada nema velikog političkog događaja koji bi ih okupio.

Vlast može zatvoriti vrata zgrade. Puno teže može zatvoriti političko pitanje koje se pred tim vratima ponavlja.

Georgescu je za okupljene i dalje čovjek kojemu je sustav zaustavio put prema predsjedništvu. Zato povici o predsjedniku nisu samo izraz osobne privrženosti. Oni podsjećaju na poništene izbore i poručuju da njegovi birači ne prihvaćaju kako je njegova kandidatura završila.

Ali neposredan zahtjev sadašnjih okupljanja jest njegovo oslobađanje iz pritvora. Prosvjednici više ne stoje pred institucijama samo s pitanjem zašto im je poništen izborni rezultat. Sada ondje stoje i zbog čovjeka koji je iza njihovih vrata.

Simion poziva na nastavak, podrška izlazi iz Bukurešta

George Simion, predsjednik AUR-a, javno je pozvao Georgescuove pristaše da nastave dolaziti pred pritvorski objekt. Njegov poziv nije bio da pričekaju sljedeći izborni ciklus, nego da budu prisutni sada.

„Idite svi biti uz njega, neka čuje vaš glas”, poručio je, u prijevodu njegove izjave koju je prenijela rumunjska javna televizija. Najavio je i okupljanja u Baia Mareu i Suceavi te skup pred Europskim parlamentom.

AUR je najavio i pravnu pomoć sudionicima prosvjeda koji se suoče s problemima. Time podrška Georgescuu dobiva organiziraniji oblik: uz pozive na okupljanje, stranka pokušava osigurati i pomoć ljudima koji se odazovu.

Za vlast je to neugodno. Prosvjed koji se ponavlja, ima političku potporu i širi se izvan jednoga mjesta teže je otpisati kao trenutnu reakciju.

Ne znači da je cijela Rumunjska na ulici. Znači da postoji skupina građana koja odbija odustati i koja za svoju poruku traži sve više prostora. Njihova prava ne ovise o tome jesu li uspjeli okupiti najveći skup u državi.

Demokracija ne počinje tek kada policija procijeni da je došlo dovoljno ljudi.

Brojke imaju datume, a podrška ima kontinuitet

U izvještaju ažuriranom 4. listopada spominjalo se približno tisuću okupljenih ispred središnjeg pritvora u Bukureštu. To je brojka iz tog izvještaja, a ne broj svih sudionika sadašnjeg vala prosvjeda niti procjena okupljanja od 11. listopada.

U drugim gradovima okupljanja su bila manja. Veličina pojedinog skupa zato ne govori sama za sebe o cijelom pokretu. Važnije je pratiti gdje se ljudi pojavljuju, koliko se često vraćaju i ostaju li zahtjevi isti.

Trenutačno je jasno da Georgescuova podrška nije ostala samo na društvenim mrežama. Ima svoje mjesto okupljanja u Bukureštu, pozive u drugim rumunjskim gradovima i najavljene akcije u dijaspori.

Između dijeljenja objave i odlaska pred pritvor postoji razlika. Ondje treba doći, ostati i ponovno se vratiti. Upravo zato upornost tih ljudi zaslužuje ozbiljniju pozornost od usputne političke etikete.

Bruxelles je sljedeća adresa

Za srijedu, 14. listopada, najavljen je skup podrške Georgescuu na Place du Luxembourg, u blizini Europskog parlamenta u Bruxellesu. U objavljenom kalendaru navodi se početak u 12:30, uz druge akcije u europskim gradovima između 9. i 14. listopada.

Izbor Bruxellesa govori kome organizatori žele poslati poruku.

Rumunjski slučaj žele iznijeti pred institucije koje redovito govore o demokraciji, slobodi i vladavini prava. Traže da te riječi nešto znače i kada prosvjednici podržavaju kandidata koji kritizira europski politički smjer.

Za Europsku uniju to je jednostavan test dosljednosti. Može li ozbiljno saslušati ljude koji joj nisu politički bliski? Može li njihov zahtjev za transparentnošću shvatiti jednako ozbiljno kao zahtjeve građana koji joj plješću?

Ako se demokratska zabrinutost uključuje i isključuje prema političkoj boji okupljenih, onda govorimo o simpatijama, a ne o načelima.

Rumunji koji odlaze pred pritvor ili najavljuju dolazak u Bruxelles ne traže dozvolu da vole Georgescua. Traže da se njihov politički izbor i njihovo nezadovoljstvo ne tretiraju kao nešto što institucije mogu jednostavno zanemariti.

Pritisak ne nestaje izdavanjem kazni

Bukureštanska žandarmerija objavila je 3. listopada da je zbog okupljanja dotad izrekla 50 prekršajnih sankcija, ukupno 51.800 rumunjskih leja. Navela je nepridržavanje propisane procedure za javna okupljanja i probleme s javnim redom.

To ne rješava politički razlog zbog kojeg se ljudi okupljaju.

Možete urediti promet, zaštititi pristup zgradi i postupati zbog konkretnog prekršaja. Ali ne možete iznosom kazne odgovoriti čovjeku koji smatra da mu je oduzet glas. Njegovo nezadovoljstvo neće nestati zato što je dobilo administrativni broj.

Rumunjske institucije moraju računati s time da će svaki njihov potez Georgescuovi pristaše promatrati kroz prethodno iskustvo poništenih izbora i odbijene kandidature. Povjerenje je već narušeno. Upravo zato sada trebaju više jasnoće i odgovornosti, a ne očekivanje da će građani šutjeti dok se postupci odvijaju.

Georgescu ostaje razlog zbog kojeg dolaze

Poruke s okupljanja imaju zajedničku nit: njegovi pristaše žele da zna kako nije ostao sam.

Njima je sada važno ostati vidljivima. Pokazati da pritvaranje nije ugasilo podršku. Dati njegovu slučaju političku težinu koju smatraju da zaslužuje.

Ta upornost zaslužuje poštovanje. Ne zato što ulica donosi sudske odluke, nego zato što građani imaju pravo tražiti odgovore i javno stati uz čovjeka kojeg podržavaju. Sudski postupak ne oduzima biračima pravo na politički stav.

A vlast koja vjeruje u svoje postupanje trebala bi moći podnijeti zastave, pitanja i miran prosvjed.

Sadašnje okupljanje u Bukureštu zato treba pratiti kao događaj koji traje, s konkretnim zahtjevom i sljedećim najavljenim datumom. Nakon trinaestog dana o kojem se govori u nedjeljnoj objavi, pozornost se usmjerava prema 14. listopada i Bruxellesu.

Hoće li najavljeni skup okupiti više ljudi, vidjet će se u srijedu. Ono što je već sada očito jest da Georgescuovi pristaše nisu prihvatili ulogu publike kojoj se odluke samo priopćavaju.

Dolaze pred vrata. Nose zastave. Ponavljaju zahtjev.

Rumunjska vlast i europske institucije mogu se s njima ne slagati. Ali trebaju ih čuti. Demokracija vrijedi vrlo malo ako se pravo građana da budu uporni počne smatrati problemom čim podržavaju nepoželjnog kandidata.