AfD prvi put na 30 posto, Merzov CDU/CSU na 20: Nijemci kažnjavaju otvorene granice

Alternativa za Njemačku prvi je put u nacionalnoj anketi GMS-a dosegnula 30 posto potpore. Istraživanje provedeno od 9. do 14. rujna 2026. stavlja AfD deset postotnih bodova ispred saveza CDU/CSU kancelara Friedricha Merza, koji je pao na 20 posto: najnižu razinu koju je ta agencija zabilježila za demokršćane. To nije protestni šum. To je strukturalni zaokret.

Njemačko društvo se polarizira između istrošenog centra i snaga koje traže kontrolu granica i kraj moralnog ucjenjivanja. Anketa je samo brojčani zapis onoga što se na ulici i u pokrajinama već vidi.

Brojke koje ljevica ne želi čuti

U odnosu na kraj srpnja AfD je dobio dva boda, CDU/CSU izgubio tri. SPD stoji na 11 posto. Zeleni na 14, Ljevica na 11. FDP na 4, Savez Sahrewagenknecht na 3: obje ispod praga od 5 posto. Kancelarov savez sa SPD-om ne bi imao većinu da su izbori ovaj tjedan.

Podsjetnik: na saveznim izborima 23. veljače 2025. CDU/CSU je imao 28,5 posto, AfD 20,8. Za manje od dvije godine razmak se okrenuo. Nakon AfD-ova 43,8 posto u Saskoj-Anhalt 6. rujna, anketa GMS-a samo potvrđuje da je magija kordona potrošena. Predstojeći pokrajinski izbori u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu dodatno testiraju Merzovu poziciju.

Merz, povjerenje i priče o odstupu

Njemački mediji nagađaju o glasanju o povjerenju unutar CDU-a i o mogućem odstupu. Merz odgovara da su važnije teme europske sigurnosti i da je izabran na mandat od četiri godine, pa regionalni izbori neće svaki put rušiti kancelara. Formalno je u pravu. Politički je u problemu: kad birači daju desnici 30 posto, a njegovoj Uniji 20, stabilnost zvuči kao poricanje.

Sve stranke centra i ljevice i dalje odbijaju suradnju s AfD-om. Time AfD nema institucionalni poticaj da ublaži stavove, a birači vide da ih establišment želi izolirati umjesto da im odgovori na pitanja migracije, sigurnosti i industrijske erozije. Hendrik Wüst već se spominje kao mogući nasljednik. Unutarstranački lom ne rješava birački bijes.

Migracija i suverenitet, ne ekstremizam kao alibi

AfD raste jer vodi kampanju protiv nekontrolirane imigracije i jer birači više ne vjeruju da će CDU/CSU zatvoriti granice nakon godina kompromisa. Njemačka je platila cijenu otvorenih vrata: pritisak na socijalne sustave, kriminalne hotspotove, kulturni lom. Ljevica to zove raznolikošću. Građani to zovu gubitkom kontrole.

Europska ljevica i dalje tvrdi da je svaki suverenistički signal opasan. Brojke kažu drugačije. Kad trećina birača bira AfD, problem nije u biračima. Problem je u politikama koje su godinama ignorirale granicu, integraciju i red. Tko god godinama vikao da nema alternative, sad gleda alternativu na 30 posto.

Poruka Hrvatskoj: meke granice gube izbore

Hrvatska treba gledati Berlin bez iluzija. Možemo i dio SDP-a i dalje nude moralne lekcije o solidarnosti i otvorenosti dok Europa bira stranke koje traže kontrolu. Suverenizam nije moda. To je odgovor na stvarnost.

Tko u Zagrebu misli da se migracijski kaos rješava hashtagovima i kvotama, neka pogleda GMS. Deset bodova razlike. AfD na 30. Merz na 20. Biraci kažnjavaju meke granice. Hrvatska neka uči prije nego što joj ankete počnu govoriti isto. Kontrola granice nije mržnja. To je uvjet države.