AfD na 29 posto, Merzov CDU/CSU na 18. Njemačka više ne kupuje kordon sanitarni

Njemačka više ne glasa kako joj elita nalaže. Novo istraživanje instituta YouGov pokazuje da je desno-suverenistička Alternativa za Njemačku (AfD) i dalje najjača stranka u zemlji, s potporom 29 posto birača. To je bod više nego u kolovozu. Istodobno demokršćanski CDU kancelara Friedricha Merza i bavarski CSU padaju na 18 posto, najlošiji rezultat dosad. Dva boda manje u mjesec dana. Brojke nisu „eksces istoka“. Brojke su poruka Zapadu: kordon sanitarni puca jer narod više ne vjeruje da je zabrana razgovora politika.

Tko raste, tko tone

Zeleni su na 16 posto (+1). SPD, mlađi partner Merzove koalicije, na 13 (+1). Die Linke pada na 10 (−2). FDP ostaje na 5. BSW Sahré Wagenknecht raste na 4. Nakon uvjerljive pobjede AfD-a u Saskoj-Anhalt početkom rujna, nacionalna anketa samo potvrđuje trend. Kad stranka koja traži strože granice i red u gradu pobjeđuje u pokrajini, Berlin još može glumiti šok. Kad ista stranka vodi cijelu zemlju u anketama, šok postaje dijagnoza. Dijagnoza glasi: migracijski konsenzus starog kartela više ne drži većinu srca birača.

Istraživanje nije palo s neba. Došlo je nakon konkretnog izbornog udarca u istoku. Tamo AfD nije „prosvjedni glas“. Tamo je postala stranka koju ljudi biraju jer žele policiju koja stiže, školu koja uči, i granicu koja postoji. Zapadni mediji to i dalje pakiraju kao patologiju. Birač to pakira kao zdravlje.

Kraj tabua o suradnji

Još 59 posto ispitanika AfD smatra krajnje desnom, 30 posto ne. Omjer se gotovo nije mijenjao od svibnja 2025. Ono što se mijenja jest praksa. Čak 51 posto smatra da druge stranke ne bi trebale unaprijed isključiti suradnju s AfD-om (44 posto u kolovozu). Potpuno isključenje podržava 40 posto, pad s 46. To je politički zemljotres. Godinama je „ne surađujemo s AfD-om“ bio moralni pečat. Sad većina birača kaže: prestanite se igrati vatre i počnite razgovarati o granicama, kriminalu i demograaciji.

Tabu je oružje slabih argumenata. Kad nemaš odgovor na noževe u vlaku, na četvrti bez kontrole i na demograaciju koja mijenja biračko tijelo, staviš etiketu. Etiketa je prestala raditi. Zato Merz tone, a AfD raste.

Što to znači za Hrvatsku i Europu

Isti obrazac vidimo od Švedske do Italije i Nizozemske. Kad država izgubi kontrolu nad migracijama, birač traži stranku koja još zna riječ „ne“. Brisel i domaći Možemo to zovu ekstremizmom. Narod to zove samoobranom. Hrvatska mora gledati Njemačku bez iluzija: ako najveća ekonomija EU više ne može držati tabu, moralna ucjena protiv suverenista slabi i u Zagrebu. Suverenistička linija nije mržnja. Linija je: tko ulazi, po kojim pravilima, i tko plaća račun kad pravila puknu.

Dok Tomašević u Zagrebu diže kazne pred vrtićima i hvali papire, Europa broji posljedice loše migracijske matematike. Hrvatska ne smije uvoziti njemačku grešku pod markom „europskih vrijednosti“. Vrijednost je narod koji ostaje svoj.

Merzova zamka

Kancelar koji je obećavao čvrstoću, a u anketama tone ispod petine, ne može vječno živjeti od etiketiranja protivnika. Ako CDU/CSU nastavi politiku „svi protiv AfD-a“ dok AfD raste, rezultat je jasan: birač kažnjava kartel, ne „ekstremiste“. Europa koja se boji vlastitog birača nije jaka Europa. Jakost je granica, sud i kultura koja se ne srami.

Povijesni pad demokršćana nije tehnički šum. To je račun za godine u kojima je svaka briga za identitet proglašavana sumnjivom, a svaki zahtjev za redom „desnim radikalizmom“. Narod je umoran od lekcija. Traži državu.

Zaključak

AfD 29, Merzov blok 18, većina protiv unaprijed zatvorenih vrata. Narodni Reporteri čitamo to doslovno: migracijski status quo je politički mrtav. Tko ga brani etiketama, gubi. Tko nudi red, raste. Hrvatska neka gleda i uči. Domovina se ne brani kordonom sanitarnim. Brani se odlukom.