BiH bira danas: hrvatsko mjesto u Predsjedništvu i skeneri koji zapinju u Mostaru

U BiH se danas bira 518 nositelja mandata. Hrvatima je na stolu jedno pitanje: hoće li hrvatskog člana Predsjedništva birati Hrvati, ili opet većina koja nije njihova.

Dan izbora, ne dan vodiča

Deseti opći izbori nakon rata. Predsjedništvo, federalni parlament, kantoni, Republika Srpska. Ukupno 518 mandata i više od sedam tisuća kandidata. Nova tehnologija: biometrija i skeneri listića. Sve to zvuči kao napredak. Ali za Hrvate u Federaciji tehnologija nije glavna priča.

Glavna priča je rupa u sustavu. U Federaciji birači mogu glasati za „hrvatskog“ kandidata bez obzira na vlastiti narod. Zato je Željko Komšić godinama sjedio u fotelji koju Hrvati nisu htjeli. Danas na istoj listi stoje Darijana Filipović (HDZ BiH), Zdenko Lučić (Hrvatska petorka) i Slaven Kovačević (Demokratska fronta).

Pravo glasa ima više od 3,4 milijuna registriranih birača. Na oko 5500 birališta, uz mobilne timove. Prve preliminarne rezultate SIP najavljuje oko 20 sati. Konačni rok je 30 dana. Do tada traje brojanje, žalbe i političko tumačenje svake znamenke.

Skeneri zapinju, Mostar broji minute

Prvi put u širokoj uporabi: biometrijska identifikacija i skeniranje listića. Cilj je manje krađe i brži rezultat. U praksi glasanje traje dulje, a na dijelu birališta strojevi su zapeli već ujutro.

Dragan Čović glasao je u Mostaru, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, među prvima sa suprugom. Rekao je da im je trebalo 10 do 12 minuta. Upozorio je na neuobičajeno dugo trajanje postupka i pozvao birače da ipak izađu.

„Mislim da je danas veliki dan za sve nas, za našu Bosnu i Hercegovinu, a posebno za hrvatski narod,“ poručio je predsjednik HDZ-a BiH.

Na području Mostara ujutro nisu sva birališta otvorena na vrijeme. Predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Mario Čuturić potvrdio je probleme sa skenerima na osam birališta. Darijana Filipović u Stocu kaže da joj je trebalo minuta i pol. Zdenko Lučić glasao je u Ljubuškom i nazvao dan „povijesnom prekretnicom“.

Hrvatsko mjesto i stara rupa

OESS i Europski parlament šalju promatrače. Lokalna povjerenstva akreditirala su još tisuće stranačkih. Ukupno gotovo 30 tisuća ljudi nadzire proces. To je brojka. Politička stvarnost je druga.

Hrvati u Federaciji godinama gledaju kako im član Predsjedništva može doći bez hrvatske većine. Komšić je taj mehanizam koristio do kraja. Sad se ista logika nudi Kovačeviću. HDZ BiH i Hrvatska petorka zato ovaj dan čitaju kao obranu konstitutivnosti, ne kao tehničku vježbu sa skenerima.

Premijer Federacije Nermin Nikšić u Konjicu rekao je da je „prvi put da će odlučiti glasači, a ne brojači“. Lijepa rečenica. Hrvatima treba i druga: da „hrvatskog“ člana Predsjedništva biraju Hrvati. Bez toga skeneri samo brže broje tuđi izbor.

Izlaznost i što slijedi navečer

Do 17 sati SIP je javio izlaznost od 32,20 posto. U RS-u veća nego u Federaciji. Glasačka mjesta zatvaraju se u 19 sati. Nakon toga kreće trka s brojkama i prvim službenim tablicama.

Milorad Dodik u RS-u pozivao je na izlazak i napadao nove aparature kao posao „međunarodnih mešetara“. Bakir Izetbegović pozvao je na „provjerene opcije“. To su njihove kampanje. Hrvatska kampanja ima kraći slogan: svoje mjesto, svojim glasom.

Regularnost nadziru i međunarodni promatrači. Ali međunarodni promatrač neće popraviti izborni zakon koji Hrvatima u Federaciji ostavlja rupu. To rade političari i birači. Ako rupa ostane, sutra će opet netko tuđi sjediti na hrvatskoj stolici.

Zašto ovo gledamo iz Zagreba

Hrvati u BiH nisu dijaspora. Konstitutivni su narod. Kad se u Mostaru zapne na skeneru, a u Sarajevu netko opet računa da će „hrvatsko“ mjesto popuniti tuđi glasovi, to nije lokalna vijest za večernji bilten.

Danas se broje listići. Sutra se broje mandatari. Ako hrvatski glas opet potone u tuđoj aritmetici, problem nije u biometriji. Problem je u pravilima koja Hrvatima godine i godine kradu vlastiti izbor.

Zato NR prati ovaj dan do kraja: tko je ušao u Predsjedništvo s hrvatskim glasovima, a tko s tuđom većinom. Sve ostalo je buka oko strojeva.