UDARNO
SVIJET

Danska: palestinski migrant silovao pet žena, kazna pala na 2,5 godine

Zapadni viši sud u Danskoj smanjio kaznu Wasimu Essamu Hajressu (43), palestinskom migrantu bez državljanstva, s neodređenog pritvora na 2,5 godine zatvora unatoč pet silovanja (2003.-2024.). Sud Viborg XII 2025. ocijenio ga preopasnim. Deportacija i doživotna zabrana ulaska ostaju. Lekcija za meku migracijsku liniju SDP-a i Možemo.

Redakcija· 18. ruj 2026. u 16:45· 👁 109
Danska: palestinski migrant silovao pet žena, kazna pala na 2,5 godine
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Zapadni viši sud u Danskoj jednoglasno je smanjio kaznu palestinskom migrantu Wasimu Essamu Hajressu (43) na 2,5 godine zatvora, iako je Sud u Viborgu u prosincu 2025. zbog pet silovanja odredio neodređeni pritvor jer ga je ocijenio preopasnim za puštanje. Palestincu bez državljanstva, rođenom u Libanonu, time je ukinuta mjera koja je teoretski mogla trajati do kraja života. Vijest je 18. rujna 2026. objavio narod.hr, prenoseći Remix News.

To nije pravna nijansa. To je poruka ženama u Danskoj i u cijeloj Europi: pet silovanja, sud koji kaže „preopasan“, pa žalba koja kaže „2,5 godine“. Deportacija i doživotna zabrana ulaska ostaju. Ali zatvorska cijena za lanac seksualnih napada od 2003. do 2024. pala je na razinu koja u javnosti zvuči kao uvreda žrtvama.

Pet napada, pet žrtava, jedna „blaža“ matematika

Hajress je od 2003. na danskom teritoriju osuđivan za ukupno pet silovanja. Detalji prvog slučaja iz 2003. javnosti nisu dostupni, vjerojatno zbog vremenskog odmaka. U srpnju 2006. u stanu u Kopenhagenu zadržao je ženu i pokušao je silovati. Nakon što joj je oduzeo odjeću, pobjegla je gola. U listopadu 2006. u dizalu u ulici Huntingvej u Nørrebrou silovao je 16-godišnjakinju. U travnju 2018. silovao je 19-godišnjakinju u podrumu u Roskildeu. Godine 2024. u Silkeborgu prisilio je ženu na oralni seks, a potom ju je silovao.

Sud u Viborgu u XII. 2025. nije gledao taj popis kao „stare papire“. Ocijenio je da je riječ o osobi toliko opasnoj da treba neodređeni pritvor. U danskom sustavu to nije isto što i doživotni zatvor, ali omogućava da osoba ostane iza rešetaka dok se ne utvrdi da više nije prijetnja. Posebna tužiteljica Malene Christensen iz Ureda državnog odvjetnika u Viborgu kasnije je objasnila da je viši sud, za razliku od prvostupanjskog, zaključio da nema osnove za neodređeni pritvor. Jednoglasno.

Meke sudnice, tvrde ulice

Neodređeni pritvor u Danskoj nije uobičajena kazna za silovanje. Primjenjuje se u najtežim slučajevima, kad postoji velika vjerojatnost ponavljanja. Kad prvostupanjski sud kaže da je mjera nužna, a žalbeni je briše i stavlja 2,5 godine, javnost ima pravo pitati: koliko žena mora biti napadnuto da bi „opasnost“ ostala na papiru?

Deportacija i doživotna zabrana ulaska jesu ispravne mjere. Ali one ne brišu činjenicu da je sustav koji je godine trpio istog počinitelja sada izabrao kraću zatvorsku cijenu. U zemljama otvorenih granica to nije izolirani „skandal“. To je obrazac: migrant koji krši, sud koji relativizira, politička klasa koja govori o „vrijednostima“ dok žrtve broje godine.

Lekcija za Hrvatsku: SDP i Možemo vole fraze, ne granice

U Hrvatskoj isti lobiji koji traže mekšu migracijsku politiku i „humaniji“ ton prema ilegalnim ulascima rijetko komentiraju daneške sudnice. SDP i Možemo rado govore o solidarnosti i ljudskim pravima. Manje rado o ženama koje bježe gole iz stanova ili o 16-godišnjakinjama u dizalima. Suverenistička crta nije mržnja. To je zahtjev da država prvo štiti svoje građanke, pa tek onda moralne bilborde Bruxellesa.

Hrvatska ima vlastita iskustva s migracijskim pritiskom na granicama i s uvozom radne snage bez jasne kontrole. Kad danski viši sud spušta kaznu za pet silovanja na 2,5 godine, to nije „tuđa vijest“. To je upozorenje: mek sustav + otvorena vrata = predvidljiv rezultat.

Remix News i narod.hr bilježe i kontekst: neodređeni pritvor u Danskoj nije standardna kazna za silovanje, već iznimka za najopasnije počinitelje. Kad prvostupanjski sud tu iznimku aktivira, a žalbeni je briše jednoglasno, poruka žrtvama nije „proporcionalnost“. Poruka je da se opasnost može prepraviti u kraći rok. Hrvatska javnost to mora čitati bez eufemizama: nacionalnost i status migranta nisu tabu kad su dio obrasca, nego dio činjenica.

Što pratiti

Hoće li deportacija biti provedena ili će se opet naći azilni izgovor. Hoće li danska javnost prihvatiti 2,5 godine kao „proporcionalnost“. I hoće li hrvatska ljevica i dalje glumiti da su silovanja migranata „pojedinačni slučajevi“ dok Remix i narod.hr slažu imena, mjesta i godine.

Pet žena. Jedan migrant. Sud koji je prvo rekao „preopasan“, pa onda „2,5 godine“. Europa koja to guta kao normalu ne brani žene. Brani vlastitu iluziju. Izvor: narod.hr / Remix News, 18. rujna 2026.

Izvor: narod.hr

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE