Merz kreće na bande koje dovođenjem migranata iz EU crpe Bürgergeld: 421 slučaj u 2025.

Vlada Friedricha Merza u petak, 18. rujna 2026., predstavila je akcijski plan protiv kriminalnih bandi koje organizirano zloupotrebljavaju njemački sustav socijalne skrbi. Plan se oslanja na bolju razmjenu podataka, više kontrola, stroža pravila i umjetnu inteligenciju, prenosi Jutarnji list prema Tagesschauu. Usvajanje se očekuje ovog mjeseca, primjena do kraja godine. Brojke su jasne: 2025. registriran je 421 sumnjivi slučaj organizirane zlouporabe davanja, godinu ranije 229, a do svibnja 2026. otkriveno je već 225 novih slučajeva.

Glavni model prevare poznat je gradovima poput Gelsenkirchena i Duisburga. Bande dovode siromašne obitelji iz Bugarske i Rumunjske, smještaju ih u derutne nekretnine, osiguravaju fiktivno ili kratkotrajno zaposlenje i potom izvlače novac od socijalnih davanja, dječjeg doplatka i subvencija za stanovanje. Kad plaća formalno nije dovoljna, otvara se put prema Bürgergeldu. Kad službe dođu na prijavljenu adresu, često se ispostavi da obitelj ondje ne živi godinama. Novac završava kod organizatora, ne kod onih koji su na papiru „korisnici“.

Fiktivni poslovi i derutne zgrade

Shema je jednostavna i skalabilna. Poslodavac na crno ili na papiru prijavi radnika. Ostvari se pravo na dopune i socijalnu pomoć. Korisnik mora predati novac bandi. Nekretnine u kojima se smještaju obitelji često su u vlasništvu ili pod kontrolom istih mreža. Njemačka zato u akcijskom planu najavljuje i kontrolu derutnih zgrada: ako vlasnici ne moderniziraju objekte, otvara se mogućnost eksproprijacije. Mijenja se i zakon kako bi se spriječilo da najmodavci pretrpavaju stanove podstanarima.

To nije „administrativna greška“ u jednoj općini. To je industrija koja živi od otvorenih unutarnjih granica EU i od velikodušnog socijalnog modela koji nije dizajniran za organizirani kriminal. Dok građanin koji radi cijeli mjesec plaća porez, paralelni sustav uči kako od države izvući maksimum uz minimum rada. Gelsenkirchen i Duisburg godinama upozoravaju. Berlin sada kaže da je čuo.

Merz želi deset posto manje troška

Kancelar Merz početkom mjeseca najavio je da na socijalnoj pomoći želi uštedjeti oko deset posto troškova, što bi bilo oko pet milijardi eura godišnje. Ministrica rada i socijalne skrbi Bärbel Bas (SPD), koja i sama dolazi iz Duisburga, protivi se retorici ukidanja socijalne sigurnosti i poručuje da je put gospodarski rast. Istodobno je još na početku mandata najavila borbu protiv bandi. Politički sukob SPD-a i Merzove linije stoga nije oko postojanja problema, nego oko cijene i tempa rezova.

Akcijski plan dodaje i konkretne kaznene poluge. Poslodavci koji zapošljavaju na crno trebali bi biti strože kažnjeni. Osobe za kojima je raspisana tjeralica više ne bi smjele primati socijalnu pomoć. Uz AI i bolju razmjenu podataka među službama, cilj je razbiti lanac: uvoz siromaštva, fiktivni ugovor, adresa na papiru, isplata, povrat novca bandi.

Poruka za Europu i za Hrvatsku

Njemačka ovdje nije izolirani slučaj. Ista logika „slobode kretanja plus socijalni magnet“ godinama opterećuje zapadne članice, a zatim se pritisak prelijeva na cijeli kontinent. Kad Berlin najavi pet milijardi ušteda i eksproprijaciju zgrada, to je signal da je model došao do zida. Hrvatska javnost taj signal treba čitati bez iluzija: tko danas uvozi jeftinu radnu snagu bez kontrole, sutra plaća račun u socijali, kriminalu i gubitku povjerenja.

Brojke 421, 229 i 225 nisu ideologija. To su otkriveni slučajevi organizirane zlouporabe. Koliko ih još nije uhvaćeno, službe tek trebaju pokazati. Merzova vlada kaže da ide u borbu. SPD koči rezove. Građani u Porurju već znaju kako izgleda ulica kad se derutne zgrade pune i prazne prema rasporedu bandi. Pitanje više nije postoji li problem. Pitanje je hoće li država napokon stati na stranu poreznih obveznika.

Što AI i kontrole mijenjaju, a što ne

Umjetna inteligencija u akcijskom planu nije čarobni štapić. Ona može brže povezati adrese, isplate, prijave boravka i radne ugovore. Može označiti obrasce koje čovjek u šalteru ne stigne vidjeti. Ali bez političke volje da se kazne poslodavci, oduzmu nezakonite zarade i zatvore derutne objekte, AI ostaje softver na stolu. Merzova linija kaže: manje troška, više kontrole. SPD kaže: ne diraj socijalu, gledaj rast. Građanin u Duisburgu u međuvremenu živi između ta dva govora.

Hrvatska debata o kvotama, stranim radnicima i socijalnim pravima ovdje dobiva zrcalo. Kad se model „prvo uvoz, pa ćemo vidjeti“ sudari s organiziranim kriminalom, račun nije apstraktan. Račun je u proračunu, u kvartu i u povjerenju da država štiti one koji rade, a ne one koji sustav doje po uputama bande. Brojke 421 i 225 stoga treba čitati kao upozorenje, ne kao njemačku lokalnu zanimljivost.

Izvor: Jutarnji list / Tagesschau, 18. rujna 2026.