Haag: Thaçiju 25 godina zbog zločina OVK, u Prištini bijes zbog Specijalnog suda

Specijalni sud za Kosovo u Haagu u srijedu, 16. rujna 2026., proglasio je bivšeg kosovskog predsjednika Hashima Thaçija krivim za ratne zločine počinjene tijekom rata 1998. i 1999. te ga osudio na 25 godina zatvora. Predsjedavajući sudac Charles Smith Thaçiju je, kako je prenosio Jutarnji list, u ime naroda Kosova izrekao da je kriv za uhićenja i ilegalno zatočenje 385 osoba, okrutno postupanje prema 49 osoba, zlostavljanje 303 osobe i ubojstvo 96 osoba. Uz njega su osuđeni i bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK): Jakup Krasniqi na 25 godina, Kadri Veseli na 18 i Rexhep Selimi na 13 godina zatvora.

Presuda je pala u atmosferi opsadnog stanja oko zgrade suda. Deseci Thaçijevih pristaša okupili su se ispred Specijalnog suda uzvikujući „UCK“, albansku kraticu za OVK, i mašući zastavama. Oko tisuću kosovskih Albanaca na drugoj lokaciji u Haagu pratilo je izricanje na velikom ekranu. Tužiteljstvo je tražilo do 45 godina za Thaçija i trojicu suradnika. Sva četvorica oslobođena su dijela optužnica koji se odnosio na zločine protiv čovječnosti, ali je sud prihvatio kvalifikaciju udruženog zločinačkog poduhvata.

Što je sud točno utvrdio

Thaçi (58), ratni nadimak „Zmija“, desetljećima je u Prištini tretiran kao heroj rata za neovisnost od Srbije i kao politički vođa koji je kasnije sjedio u predsjedničkoj fotelji. Specijalni sud, osnovan 2015. pod međunarodnim pritiskom upravo zbog navodnih zločina OVK-a, drugačije je ocijenio njegovu ulogu. U obrazloženju se, prema izvješćima iz Haaga, Thaçiju i suradnicima stavlja na teret sustav zatočenja, mučenja i likvidacija u razdoblju sukoba i neposredno nakon njega. U kaznu se uračunava vrijeme već provedeno u pritvoru.

Mnogi svjedoci optužbe zbog rizika zastrašivanja svjedočili su iza zatvorenih vrata. Taj postupak na Kosovu dodatno hrani nepovjerenje prema instituciji koju dio javnosti u Prištini doživljava kao politički instrument, a ne kao sud. U isto vrijeme Srbija presudu prati kao potvrdu teze o zločinima OVK-a, dok je među kosovskim Albancima dominantan narativ o „najmračnijem danu“ i izdaji heroja.

Bijes u Prištini, napetost na Balkanu

Na Kosovu je reakcija bila burna. Snimke s trga u Prištini, koje su prenijeli regionalni mediji, pokazuju masovno okupljanje i poruke da je Specijalni sud nelegitiman. Thaçi i dalje među značajnim dijelom stanovništva uživa status ratnog vođe. Sud je, naprotiv, među najnepopularnijim institucijama u zemlji. Takav raskorak nije samo unutarkosovski problem. Svaka presuda iz Haaga koja dira OVK automatski se čita kroz prizmu odnosa Beograd–Priština, statusa Srba na sjeveru Kosova i šire regionalne sigurnosti.

Za Hrvatsku i širi prostor bivše Jugoslavije Haag nije apstraktna adresa. Generacije su odrasle uz međunarodne sudove koji su jedne zapovjednike i političare slali na duge kazne, a druge ostavljali u sivoj zoni. Kad Specijalni sud za Kosovo sada izriče 25 godina bivšem predsjedniku zbog udruženog zločinačkog poduhvata, otvara se i pitanje dosljednosti: tko se procesuira, tko se štitio diplomatskim kišobranom i zašto su neke žrtve dobivale tribunal, a druge samo arhivu.

Selektivna pravda i hrvatsko iskustvo

Hrvatska javnost dobro pamti kako su se pred međunarodnim sudovima našli i hrvatski generali, i kako se narativ o „zajedničkom zločinačkom pothvatu“ koristio kao političko oružje. To ne znači relativizirati zločine bilo koje strane. Znači tražiti isti metar. Ako je Haag sposoban osuditi Thaçija za 96 ubojstava i stotine zatočenih, mora biti jednako uporan i kad su žrtve Hrvati, Bošnjaci ili Srbi izvan medijskog fokusa. Selektivna pravda nije pravda. To je upravljanje sjećanjem.

Brojke iz presude nisu sitnica: 385 ilegalno zatočenih, 49 žrtava okrutnog postupanja, 303 zlostavljane osobe, 96 ubijenih. To su ljudski životi, ne statistika za dnevnopolitičku buru u Prištini. U isto vrijeme, bijes na Kosovu pokazuje koliko je OVK i dalje mit, a ne zatvoreno poglavlje. Mitovi koji se ne suoče s dokazima postaju gorivo za nove sukobe.

Što ovo znači za regionalnu sigurnost

Presuda neće sama riješiti kosovsko pitanje, ali će ga zaoštriti. Svako jačanje ultranacionalističkog odjeka u Prištini i Beogradu odražava se na sjever Kosova, na dijalog uz posredovanje Europske unije i na sigurnosnu klimu u cijeloj regiji. Hrvatska, kao članica NATO-a i EU-a, ima interes za stabilan jugozapad Balkana, a ne za nove heroizacije zapovjednika koji su, prema sudu u Haagu, sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Dok se u Prištini viče na Specijalni sud, a u Haagu broje godine zatvora, ostaje suha činjenica: međunarodna pravda na Balkanu i dalje djeluje u valovima, s dugim kašnjenjima i političkim filterima. Thaçijeva kazna od 25 godina veliki je udarac za mit o nepogrešivoj OVK. Hoće li isti sustav biti jednako oštar kad žrtve ne stanu u trenutnu diplomatsku agendu, pitanje je koje Zagreb, Sarajevo i Beograd imaju pravo postavljati naglas.

Izvor: Jutarnji list / Specijalni sud za Kosovo, Haag.