Švedska u zastoju: S najgore od 1928., Tidö tri mandata iza, Havel najavljuje nove izbore

U nedjelju su održani opći izbori u Švedskoj, ali još ništa nije riješeno. Preliminarni podaci, piše narod.hr 17. rujna 2026., pokazuju tijesnu prednost lijevog bloka predvođenog Socijaldemokratima. Politolog Boris Havel na X-u objavio je kratku analizu koja objašnjava zašto su mogući i novi izbori. Najviše glasova osvojili su Socijaldemokrati (28 posto), zatim Umjereni (Moderaterna) s oko 20 posto, a treći Švedski demokrati s oko 18 posto.

Ovo nije samo švedska aritmetika. To je europska lekcija o migracijskoj politici, anketama koje promašuju i koalicijskim zamkama. Ljevica ima uzak prednost. Desnica nije gotova. Centar odbija i komuniste i SD. Rezultat: zastoj.

Havel: SD slabije, S najgore od 1928., Tidö tri mandata iza

Havel piše: „Preliminarni rezultat izbora u Švedskoj donio je niz iznenađenja. Švedski demokrati (SD) prvi su put na parlamentarnim izborima polučili lošiji rezultat nego na prethodnima. Socijaldemokrati (S) imaju najlošiji rezultat od 1928. Tidö koaliciju (konzervativce) još se ne može otpisati, premda zaostaju tri mandata za ljevicom.“

Zašto zastoj? Jer Stranka centra (C), koja je dio lijevog zbora (na ljevici ne postoji koalicija), apsolutno odbija suradnju sa Socijaldemokratima ako S pripusti komuniste (V) u vladu. Komunisti pak odbijaju dati potporu vladi u kojoj nisu zastupljeni. Ako se C opredijeli za desnu opciju, Tidö se u nekom obliku obnavlja. Ali C ne želi ni sa SD-om, jer ih smatra „rasistima“. Havel zaključuje: nisu nezamislivi ni novi izbori.

Ankete bile krive: ljevici su davale oko 10 bodova prednosti

Havel podsjeća da su ankete samo nekoliko tjedana prije izbora jednoglasno davale prednost ljevici, s razlikom od 12 do 2 posto. Većina anketa predviđala je prednost ljevice za oko 10 posto. Sad se s pravom postavlja pitanje smisla provođenja i objavljivanja anketa. Kad ankete sustavno napuhuju jedan blok, javnost dobiva krivu kartu. Birajući na krivoj karti, birači i mediji ulaze u izbornu noć iznenađeni.

Narodni Reporteri bilježe taj promašaj bez slavlja. SD je pao u odnosu na prošli put. To treba reći jasno. Ali pad SD-a nije dokaz da je migracijsko pitanje nestalo. Švedska godinama živi s posljedicama masovne imigracije, napetostima u predgrađima i raspravom o suverenitetu. Ankete koje to relativiziraju ne brišu stvarnost. Samo je maskiraju do izborne noći.

Klasična dva bloka i potres iz 2010.

Havel se Švedskom bavio i ranije. U radu „Stoljeće švedske demokracije: od socijaldemokrata do Švedskih demokrata“ (2022.) opisao je lom tradicionalne podjele. Većinu demokratske povijesti Švedska je bila nadmetanje lijevog bloka pod Socijaldemokratima i desnog pod Umjerenima. Ta je podjela prekinuta 2010. ulaskom SD-a u Riksdag. Rast do treće, a 2022. do druge najveće parlamentarne stranke, Havel naziva najvećim potresom suvremene švedske politike.

Od 2022. na vlasti je manjinska vlada Umjerenih, Demokršćana i Liberala na čelu s Ulfom Kristerssonom, uz potporu SD-a. Tidö model. Sada taj model visi o tri mandata i o Centru koji ne želi ni V u vladi ni SD kao partnera. To je zamka: ljevica bez koalicije, desnica bez Centra, Centar bez ijednog „prljavog“ saveza. Birajući moralnu čistoću, Centar može gurnuti zemlju u nove izbore.

Suverenistička Europa i hrvatsko čitanje

Švedski zastoj zanimljiv je Hrvatskoj jer pokazuje istu europsku napetost: migracije, sigurnost, anketna industrija i stranke koje etiketiraju suvereniste kao „rasiste“ umjesto da debatiraju brojke. Narodni Reporteri ne slave nasilje ni ekstremizam. Bilježe političku činjenicu: birači su suzili prostor staroj socijaldemokraciji (najgore od 1928.), SD je pao ali nije nestao, a Tidö još diše.

Ako dođe do novih izbora, ankete će opet govoriti. Pitanje je hoće li opet govoriti krivo. Do tada Švedska živi u parlamentarnom limbu. Tri mandata. Jedan Centar. Dva veta. Europa gleda. Hrvatska treba gledati bez iluzija: migracijska politika i dalje oblikuje izbore, čak i kad medijske ankete to pokušaju sakriti deset bodova prije dana D.

Izvor: narod.hr / Boris Havel, 17. rujna 2026.