Zelenski: ukrajinski presretač oborio šehid, noću zaustavljeno 93 posto dronova

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večernjem obraćanju 15. rujna 2026. (objavljeno u jutarnjim satima 16. rujna) izjavio je da Ukrajina testira novo oružje za presretanje dronova i da je zabilježen uspješan pogodak. „U tijeku je testiranje još jednog novog rješenja. Riječ je o ukrajinskom proizvodu koji je ostvario pogodak : uništen je dron tipa šehid“, rekao je, misleći na dronove iranske proizvodnje s kojima se suočava ukrajinska vojska. Jutarnji list prenosi Hinin izvještaj.

Iste noći, prema ukrajinskoj vojsci na Facebooku, oboreno je 187 zračnih ciljeva. Zelenski je istaknuo da je presretnuto 93 posto ruskih dronova. „To je značajan rezultat. No, naravno, potrebno je učiniti i više.“ Ovo nije jutrošnja priča o Rostovu, Jaroslavlju, Odesi i Kijevu. Ovdje je težište na industrijalizaciji jeftinog presretača i na tome što ta utrka znači za Europu i Hrvatsku.

Domaći presretač i „još malo vremena“

Zelenski je priznao da tehničke detalje još treba doraditi. „Potrebno nam je još malo vremena. Rad drugih razvojnih timova se nastavlja.“ Poruka je dvostruka: pogodak postoji, serija još nije gotova. U ratu u kojem Rusija šalje valove jeftinih dronova, pobjeda se mjeri cijenom po oborenom cilju, ne samo brojem skupih lovaca.

Ukrajina ubrzano razvija tehnologiju za suzbijanje dronova otkako je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju punih razmjera. Fokus je na presretačima kao učinkovitijem i jeftinijem sredstvu. Balistički projektili ostaju teži problem: Kijev od zapadnih saveznika traži više isporuka presretača i zagovara ubrzani razvoj europskog sustava protuzračne obrane pod nazivom Freyja.

Šehid, Iran i izvoz znanja

Šehid (Shahed) tip drona u ukrajinskom kazalištu rata vezan je uz iransku proizvodnju i rusku upotrebu. To je činjenica koju Zelenski izravno imenuje. Istodobno Kijev nudi stručnost zemljama Bliskog istoka koje su se same suočile s iranskim napadima dronovima. Rat je postao laboratorij: tko brže jeftino obori jeftin napad, drži nebo i diplomaciju preživljavanja.

Narodni Reporteri bilježe bez lažne neutralnosti: Iran je akter s vlastitim interesima, a Zapad često moralizira dok kupuje vrijeme. Ovdje ne glorificiramo ni Moskvu ni Teheran. Bilježimo da ukrajinski presretač obara šehid i da Kijev tu kompetenciju nudi vani. Hrvatska gleda energetski i sigurnosni preljev istog lanca: dronovi, rute, cijene, savezništva.

93 posto noću nije kraj priče

Postotak od 93 posto presretnutih ruskih dronova u jednoj noći zvuči kao pobjeda. Zelenski sam kaže da treba više. Jedna noć nije kampanja. Rusija može povećati salve, mijenjati rute i miješati lažne ciljeve. Ukrajina mora skalirati proizvodnju presretača brže od tempoa napada. To je industrijski rat, ne TV izjava.

Freyja, europski AD okvir koji Kijev gura, pokušaj je da se kontinent ne oslanja samo na američke isporuke. Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a ima interes da istočno i južno krilo ne ostanu bez jeftinog sloja obrane od masovnih dronovskih valova. Skupi sustavi ostaju nužni protiv balistike. Jeftini sloj odlučuje o umoru PZO-a i o tome koliko noći gradovi provode u skloništima.

Što to znači za čitatelja u Zagrebu

Prvo: noćna razmjena udara (Rostov, Jaroslavlj, Odesa, Kijev) i priča o presretaču nisu ista vijest. Drugo: iranski dronovi u ukrajinskom nebu nisu udaljena egzotika; isti tip prijetnje oblikuje Bliski istok i cijenu rizika. Treće: Hrvatska ne proizvodi šehid-presretače, ali živi u Europi koja mora odlučiti hoće li kupovati vrijeme ili proizvoditi odgovor.

Zelenski kaže da su uspjeli. Brojka 187 oborenih ciljeva i 93 posto dronova to podupire za tu noć. Tehnički detalji još se dorađuju. Rat dronova već je industrija. Tko kasni u toj industriji, plaća na nebu i, posredno, na crpki kad se isti širi rat prelije na energetske rute. Izvor: Jutarnji list / Hina, 16. rujna 2026. Obrada: 17. rujna 2026.

U praktiku to znači utrku proizvodnih linija. Jeftini napad forsiraju jeftin odgovor. Zelenski nudi Bliskom istoku lekciju iz Ukrajine upravo zato što je šehid već testiran na više frontova. Hrvatski interes nije u slavodobitnim naslovima, nego u tome da Europa ne kasni s jeftinim slojem obrane dok balistika ostaje skupi problem.