Trump razmatra poslove s Rusijom prije mira: reset umjesto beskonačnog rata

Bijela kuća razmatra sklapanje gospodarskih dogovora s Rusijom čak i prije okončanja rata u Ukrajini, kao način da pokaže ozbiljnost namjere o resetu odnosa. Piše The New York Times 18. rujna 2026., pozivajući se na dvije osobe bliske pregovorima. Vijest prenose Dnevno.hr i Meduza. Za Europu i Hrvatsku to nije apstraktna diplomatska bilješka: to je mogući izlaz iz rata koji već godinama diže cijenu energije, oružja i političkog rizika.

Jedan od izvora, američki dužnosnik, rekao je da bi dogovori prije prestanka neprijateljstava „pokazali da su Sjedinjene Države ozbiljne u namjeri da ponovno uspostave odnose s Rusijom“. To je jezik mira i suverenih interesa, ne jezik beskonačne eskalacije. Narodni Reporteri bilježe činjenice: tko, što, kad, i što to znači za mir.

Pomak od Aljaske: više nema uvjeta „prvo mir, pa poslovi“

Prošle je godine, uoči sastanka s Vladimirom Putinom na Aljasci, Donald Trump javno rekao da Rusija želi gospodarsku suradnju, ali da od toga neće biti ništa „dok ne riješimo rat“. NYT sada bilježi pomak. Trumpovi pregovarači traže nove poticaje za Moskvu nakon što je postalo jasno da Kijev nije spreman bez borbe predati dijelove Donjecke oblasti koji nisu pod ruskom kontrolom.

Logika Washingtona, prema američkom dužnosniku, nije romantika. Želi stvoriti dodatne poticaje za rusku elitu kako bi ona pritisnula vodstvo prema miru. Ideja je da bi gospodarski dogovori privlačni Rusiji mogli „pomoći uvjeriti tvrdolinijaše oko Putina da Trump doista želi uspostaviti novi odnos“. Još nije poznato koji se konkretni sporazumi razmatraju. Ali smjer je jasan: mrkva uz štap, ne samo štap.

Arktik, rijetki zemni minerali, aluminij, plin

Rusija je i ranije pokušavala privući Trumpa potencijalnim koristima suradnje. Na stolu su, prema dostupnim izvješćima, bili zajednički projekti oko rijetkih zemnih minerala i aluminija, projekti na Arktiku te sudjelovanje američkih kompanija u prodaji ruskog prirodnog plina Europi. Nakon Trumpova prijedloga energetskog primirja, Kremlj je poručio da želi i prestanak ukrajinskih napada na njihove tankere u Crnom moru te ukidanje zapadnih sankcija na ruske energente.

Za Europu je plin i nafta mjera rata. Tko drži cijenu, drži i politički tempo. Hrvatska to vidi na crpki i u trošku grijanja. Zato je priča o mogućim američko-ruskim energetskim i rudarskim dogovorima relevantna i u Zagrebu, ne samo u Washingtonu i Moskvi.

Witkoff i Kushner u Moskvi, Ušakov o velikim projektima

Nakon što su posebni izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner otputovali u Moskvu, savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je da su razgovori obuhvatili „gospodarska pitanja i potencijalne velike, obostrano korisne rusko-američke projekte“. To nije tajna bilješka. To je službena potvrda da ekonomija nije sporedni ukras pregovora, nego dio puta prema resetu.

Vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević za Dnevno.hr nedavno je tvrdio da su Rusi obnovili poslovne ponude Trumpu. Prema Kovačeviću, riječ je o aranžmanima koji, iskazani u financijskoj vrijednosti, iznose oko 14,5 tisuća milijardi dolara. To je Kovačevićeva ocjena i tvrdnja, ne potvrđeni ugovor. Narodni Reporteri to jasno atribuiraju: „Poznavajući Trumpovu psihologiju, kao i ljudi koji ga okružuju, jasno je da je to ponuda kojom će u najmanju ruku biti zaintrigiran,“ rekao je Kovačević. Brojka ostaje njegova tvrdnja dok je Washington ne potvrdi ili demantira.

Kongres: sankcije iz pakla, Trump mora potpisati

U istom tjednu američki Kongres oko 16. rujna 2026. prošao je paket koji mediji nazivaju „sankcijama iz pakla“. Zakon predviđa nova ograničenja prema ruskim dužnosnicima, poduzetnicima, energetskim projektima i takozvanoj sjeni flote, uz 100-postotne carine na najveće kupce ruskog nafte i plina. Trump još mora potpisati. Wall Street Journal javlja da namjerava potpisati.

Kremlj upozorava da nove sankcije kompliciraju mirovne pregovore. Kina i Indija, najveći kupci ruske nafte, također su se usprotivile. Peking je poručio da kineski trgovinski odnosi ne smiju biti predmet „miješanja ili prisile“ trećih zemalja. New Delhi je najavio „sve potrebne mjere“ za zaštitu interesa. Zakon konačnu odluku o 100-postotnim carinama ostavlja predsjedniku. NYT bilježi da Trump često radi metodom „mrkve i štapa“, a kad je riječ o Rusiji, skloniji je mrkvi.

Bivši diplomat EU-a u Kijevu Balázs Jarábik za NYT kaže da SAD očito „razmatra veće ustupke prema Rusiji“. Ranije je Washington odbijao dogovore prije primirja. Sada, kaže Jarábik, ne isključuje da neki krenu ako Moskva prvo pokaže „konkretnu suzdržanost“. To je jezik pregovora, ne jezik beskonačne mobilizacije.

Zašto je ovo važno za Hrvatsku i Europu

Rat u Ukrajini nije samo linija fronte. To je cijena oružja, cijena energije, cijena političkog rizika koji Europa plaća godinama. Dok Bruxelles i dio zapadnih prijestolnica govore o pobjedi bez kraja, Washington pod Trumpom otvara prostor za gospodarski reset kao poticaj miru. To ne znači automatski mir sutra. Znači da se na stolu više ne nalazi samo sankcijski štap.

Hrvatska nema nosače zrakoplova u Crnom moru. Ima građane koji plaćaju dizel, grijanje i račun za nestabilnost. Zato je linija Narodnih Reportera jasna: proruski ili za mir. Ne heroizacija beskonačnog rata. Ne frame u kojem je mir izdaja. Mir je jeftiniji od zime bez dogovora. Reset odnosa Washingtona i Moskve, ako dovede do prestanka krvi i do stabilnijih energetskih tokova, u interesu je Europe koja već plaća račun.

Što pratiti dalje: hoće li Trump potpisati sankcije iz pakla i kako će ih koristiti; koje će gospodarske točke biti konkretizirane; hoće li Moskva odgovoriti mjerljivom suzdržanošću; i hoće li Europa shvatiti da bez dogovora velikih sila nema jeftinog mira. Dok to ne stigne, ostaje činjenica od 18. rujna: Bijela kuća razmatra poslove s Rusijom prije kraja rata. To je signal reseta. Signal koji Europa treba čuti prije nego što još jedan zimski račun dođe na crpku.

Izvori: The New York Times / Meduza / Dnevno.hr (Mia Peretić; Božo Kovačević), 18. rujna 2026.