UDARNO
SVIJET

Izrael i Maroko jačaju odnose. U obje zemlje otvaraju veleposlanstva

Izrael i Maroko dižu misije na veleposlanstva i mijenjaju ambasadore. Maroko je među muslimanskim zemljama jedan od najvećih izraelskih saveznika: oružje, dronovi, Zapadna Sahara. Isti Rabat koji otvara vrata Tel Avivu drži ventil migranata prema Ceuti i Europi.

Redakcija· 18. ruj 2026. u 18:31· 👁 51
Izrael i Maroko jačaju odnose. U obje zemlje otvaraju veleposlanstva
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Izrael i Maroko dogovorili su 16. rujna 2026. u New Yorku podizanje diplomatskih misija na razinu veleposlanstava i razmjenu ambasadora. Sastanak su vodili izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar, marokanski Nasser Bourita i američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz. Najavljeno je i vraćanje izravnih letova do kraja godine te sporazumi o zaštiti ulaganja i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Naslov zvuči kao diplomatska rutina. Nije.

Maroko je među muslimanskim zemljama jedan od najvećih i najotvorenijih izraelskih saveznika. Dok velik dio islamskog svijeta još drži formalnu distancu prema Tel Avivu, Rabat je ušao u Abrahamove sporazume, kupuje izraelsko oružje i drži Evropi južni ventil migracija. Isti režim koji diže veleposlanstvo Izraelu više puta je pokazao da može otvoriti i zatvoriti granicu prema španjolskoj Ceuti. Europa plaća cijenu tog saveza ljudima na plaži.

Benjamin Netanyahu
Benjamin Netanyahu. Izraelska politika gradi savezništva, Europa dobiva pritisak na južnoj granici.

Veleposlanstva, letovi i Abrahamovi sporazumi

Zajedničko priopćenje SAD-a, Maroka i Izraela potvrdilo je podizanje misija na veleposlanstva i razmjenu ambasadora, gotovo šest godina nakon obnovljenih odnosa iz prosinca 2020. Tad je Washington priznao marokanski suverenitet nad Zapadnom Saharom, a Rabat je ušao u američki paket normalizacije s Izraelom. Odnosi su prije toga bili prekinuti 2000., a 1994. držali su se na razini uredničkih ureda, bez ambasadora.

Sada idu korak dalje. Izravni letovi, uključujući marokanske i izraelske prijevoznike, trebaju se vratiti do kraja 2026. Ekonomski sporazumi trebaju otvoriti ulaganja. To nije ceremonija. To je institucionalizacija saveza koji Maroko stavlja u prvi red izraelskih partnera u muslimanskom svijetu, uz UAE i Bahrein, ali s jednom razlikom: Maroko sjedi na kopnenoj granici Europske unije.

Oružje, dronovi i zapadnosaharski deal

Nakon Abrahamovih sporazuma vojna suradnja je eksplodirala. U studenome 2021. potpisan je memorandum o obrani. Izrael je postao jedan od ključnih dobavljača: po javnim procjenama oko 24 posto marokanskog uvoza oružja dolazi iz Izraela, odmah iza SAD-a. U arsenalu su sustavi Barak MX, dronovi Hermes 450 i 900, Heron, taktičke platforme BlueBird. Početkom 2026. u Tel Avivu potpisan je zajednički vojni radni plan: dronovi, protuzračna obrana, satelitska tehnologija.

Za Rabat je nagrada bila politička: američko i izraelsko priznanje suvereniteta nad Zapadnom Saharom. Za Tel Aviv: muslimanski saveznik na Atlantiku, obavještajni kanal i kupac tehnologije. Za Europu: partner koji istovremeno čuva i otvara ventil prema Ceuti i Melilli.

Kako Maroko pušta migrante

U svibnju 2021. u Ceutu je u dva dana ušlo oko 8.000 ljudi. Plivali su oko ograde ili hodali uz obalu. Španjolski dužnosnici optužili su Maroko da je namjerno olabavio nadzor granice kao odmazdu zbog liječenja vođe Fronte Polisario Brahima Ghalija u španjolskoj bolnici. Marokanski ministar El Mustapha Ramid povezao je prelaske s tom hospitalizacijom. Španjolska državna tajnica za migracije tada je napisala da Maroko „zatvara i otvara granicu koristeći očajne ljude”.

Krajem srpnja 2026. ponovilo se, većih razmjera. U Ceutu je u kratkom roku ušlo desetke tisuća ljudi, po španjolskim i medijskim procjenama od oko 49.000 do više od 70.000. Poginulo je najmanje nekoliko desetaka, lokalne vlasti govorile su i o 67 mrtvih. Španjolski policijski izvještaj Cenifa, kako su prenosili španjolski mediji, tvrdi da su marokanske snage „aktivno usmjeravale” mase prema prijelazima i da je riječ o planu, a ne spontanom valu. Vlada Pedra Sáncheza javno je odbacivala „čvrste dokaze” da je Rabat to orkestrirao, dok je istodobno kritizirala marokanske izjave o Ceuti i Melilli.

Poruka je ista kao 2021. Granica nije samo žica. Granica je politički prekidač. Kad Rabat želi pritisak na Madrid ili Bruxelles, ventil se otvara. Kad želi nagradu ili dogovor, ventil se zatvara.

Poanta: izraelski saveznik šalje pritisak na Europu

Izrael ne mora ukrcavati čamce u luci. Dovoljno je da njegov najbliži muslimanski saveznik na atlantskoj obuci Afrike drži sat. Dok Europa šalje note o Gazi, ljudskim pravima i Sahari, isti savez koji daje Maroku dronove i diplomatsku nagradu drži Europi nož na južnom grlu.

Shema je jednostavna. Washington i Tel Aviv daju Rabatu priznanje Zapadne Sahare i oružje. Rabat daje Izraelu veleposlanstvo, letove i status saveznika. Europa dobiva valove na Ceuti, Melilli i u medijskom kaosu. Kad španjolski premijer krene prebacivati krivnju na „dezinformacije” izvana, bitno je ne izgubiti nit: tko kontrolira ogradu u Fnidequ, taj kontrolira cijenu mira na južnoj granici EU-a. A taj kontrolor danas diže veleposlanstvo Benjaminu Netanyahuu.

Maroko nije usputni partner. Maroko je, među muslimanskim državama, jedan od najvećih izraelskih saveznika. Oružjem, diplomatskiom i geografijom. Dok se u New Yorku slave veleposlanstva, u Ceuti se broje tijela i povratnici. To nije slučajnost. To je cijena saveza u kojem Izrael dobiva most prema Africi, a Europa dobiva migrante.

Naslov dana glasi: Izrael i Maroko jačaju odnose, otvaraju veleposlanstva. Podnaslov koji Europa ne želi čuti glasi: isti saveznik drži ventil prema Europi. Tko misli da je to samo „diplomacija”, neka pita Ceutu 2021. i Ceutu 2026.

Izvor: www.aljazeera.com

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE