Italija šalje ratne brodove na Bab el-Mandeb: ne čekamo EU birokraciju

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto u četvrtak, 17. rujna 2026., izjavio je da je s načelnikom Glavnog stožera odlučio aktivirati mornaricu za pripremu zaštite talijanskih trgovačkih brodova u tjesnacu Bab el-Mandeb. Poruka je izravna: neće čekati da EU operacija Aspides odluči mogu li brodovi prolaziti. Prenose Večernji list i ANSA.

Za Hrvatsku ovo nije tuđa mornarička vijest. To je cijena na crpki. Kad se zatvori ili ugrozi Hormuz, a hutisti pritisnu Bab el-Mandeb, roba ide oko Afrike, sati rastu, račun stiže u Zagreb.

Ne možemo čekati europsku birokraciju

Crosetto je na forumu u La Speziji rekao da kašnjenje u takvim situacijama znači dodatne probleme za gospodarstvo. Poremećaji glavnih pomorskih ruta podižu troškove prijevoza, usporavaju isporuke i dižu cijene građanima i poduzećima. Zato Rim priprema nacionalni odgovor uz postojeće sudjelovanje u Aspidesu.

Aspides je EU pomorska misija pokrenuta 2024. za zaštitu trgovačkih brodova u Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Mandat joj je produljen do veljače 2027. Italija u njoj već sudjeluje, ali Crosetto sada želi bržu, samostalniju opciju kad su ugroženi talijanski brodovi. Broj i sastav brodova nije objavio. Konačnu odluku o rasporedu vežu uz vladu i parlament. Fregata Carlo Bergamini već je u Džibutiju i spominje se kao mogući element, bez konačne potvrde rasporeda.

Hormuz, hutisti i energetski račun

U istoj regiji dio saudijskog izvoza nafte već se preusmjerava alternativnim rutama zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu. Hutisti jačaju pritisak oko Bab el-Mandeba. Dva tjesnaca, jedan račun: energija i kontejneri.

Narodni Reporteri već bilježe kako eskalacija oko Irana i tjesnaca udara Europu na crpkama. Italija sada radi ono što suverena država radi kad Bruxelles kasni: štiti vlastite brodove. To nije militarizacija radi militarizacije. To je logistika i cijena kruha.

Tko u Zagrebu misli da je Crveno more daleko, neka pogleda cijenu dizela. Lanac opskrbe ne poznaje sentimentalnost. Poznaje tjesnac, osiguranje i sate kašnjenja.

Poruka Bruxellesu i Zagrebu

Europa voli govoriti o zajedničkoj vanjskoj politici dok robe plove oko Rta dobre nade. Crosettova rečenica o birokraciji koja se nadovezuje na nacionalnu razumljiva je svakom logističaru. Hrvatska nema flotu u Džibutiju. Ima građane koji plaćaju dizel. Zato je važno tko drži tjesnace i tko ih štiti.

Crosetto je upozorio i na ranjivost podmorske infrastrukture: energetski vodovi i podatkovni kabeli. Za pomorsku naciju, kaže, nadzor mora iznad i ispod površine znači sigurnost i prosperitet. To je jezik koji suverenisti razumiju bolje od plenarnih floskula.

Što pratiti

Hoće li Italija stvarno poslati brodove izvan Aspidesa. Hoće li se pridružiti i drugi. Hoće li EU ubrzati ili i dalje čekati. Za Hrvatsku metrika ostaje ista: cijena litre, cijena kontejnera, vrijeme dostave. Dok hutisti i zatvoreni tjesnaci kroje tempo, mir na papiru ne puni spremnik.

Narodni Reporteri prate Bab el-Mandeb jer spaja geopolitiku i kućni proračun. Italija je rekla da neće čekati. Europa treba čuti poruku prije nego što račun dođe još jednom na crpku. Suverenost počinje tamo gdje država štiti vlastite brodove, a ne tamo gdje čeka sjednicu.

Od Aspidesa do nacionalne odluke

Aspides ostaje okvir. Crosettov potez je ubrzivač. Talijanska mornarica već je u Crvenom moru štitila trgovačke brodove. Sada Rim želi mogućnost da ne čeka trenutak kad EU procedura kaže „može“. To je razlika između misije i suverenog refleksa.

Hrvatska u tom lancu nije putnik bez uloge. Hrvatska je tržište koje plaća. Svaki dan kašnjenja na Bab el-Mandebu ili Hormuzu mjeri se u eurima na litri i u satima u luci. Zato Narodni Reporteri prate Crosetta jednako ozbiljno kao i cijene na crpkama.

Izvor: Večernji list / ANSA, 17. i 18. rujna 2026.