Smeđi spremnici preplavili ulice: Čistoća prestala odvoziti krivo odložen otpad

Na zagrebačkom Vrbiku osvanula je fotografija koja je u nekoliko dana obišla društvene mreže: prepuna smeđa kanta za biootpad, gurnuta nasred pješačke staze, tik uz dječji vrtić i mali park. Prizor, prema pisanju portala ZGRADOnačelnik.hr, nije usamljen slučaj nego simptom šireg zastoja u sustavu gospodarenja otpadom u glavnom gradu.

Gradska Čistoća, podružnica Zagrebačkog holdinga, u ljeto je počela primjenjivati stroži pristup: spremnici u kojima otpad nije propisno razvrstan jednostavno se ne prazne. Cilj je, kako se navodi, prisiliti građane na dosljednije razdvajanje biootpada, no posljedica je da su prepune i zaudarajuće kante ostajale danima na ulicama, a ogorčeni stanovnici neke od njih sami odgurali na javne površine kako bi problem postao vidljiv.

Natječaj vrijedan 36 milijuna kuna na čekanju

Trajno rješenje trebao je donijeti natječaj vrijedan 36 milijuna kuna za projekt zbrinjavanja biootpada koji je raspisala gradska vlast. Prema navodima portala, jedna od zagrebačkih tvrtki uložila je žalbu na natječajnu dokumentaciju, čime je cijeli postupak javne nabave zaustavljen dok se o predmetu ne očituje Državna komisija za kontrolu javne nabave (DKOM), a takvi su postupci ranije u prosjeku trajali mjesec dana. Gradska uprava tvrdi da raspolaže dovoljnim kapacitetima da premosti razdoblje čekanja, no na terenu se, sudeći po fotografijama iz zagrebačkih naselja, taj optimizam ne osjeti.

Vraćaju se i zeleni otoci

Usporedo s krizom biootpada, gradska vlast najavljuje povratak takozvanih zelenih otoka, ideje napuštene prije godinu i pol dana. Prema dostupnim podacima, na području grada trenutačno postoji 712 zelenih otoka, a njihov broj se prema najavama planira dodatno povećati. Kritičari komunalne politike tvrde da naizmjenično uvođenje i ukidanje istih mjera - od zelenih otoka do pravila o odvozu biootpada - ukazuje na nedostatak dugoročne strategije, dok gradska uprava takve poteze predstavlja kao prilagodbu i unaprjeđenje sustava.

Za stanovnike poput onih na Vrbiku, rasprava o strategiji trenutačno je sporedna. Njima je prioritet da netko napokon odveze kantu koja tjednima truje zrak ispred njihovih ulaznih vrata.

Stara bolest, novi simptomi

Slučajevi poput onog na Vrbiku, prema navodima portala, nisu izolirani - slične fotografije prepunih smeđih kanti u posljednje vrijeme kruže i iz drugih zagrebačkih naselja. Dio građana žali se da uopće nije jasno kada je njihov otpad propisno razvrstan, a kada nije, pa im kanta ostaje neodvezena bez jasnog objašnjenja. Komunalni redari, kojima bi teoretski trebalo prijavljivati nepropisno odlaganje otpada na javne površine, prema pisanju portala nisu u stanju pratiti tempo kojim kante završavaju nasred pločnika.

Sve dok se ne razriješi žalbeni postupak oko natječaja za biootpad, gradska uprava građanima nudi uglavnom apele na strpljenje i doslednije razvrstavanje otpada. Za stanovnike koji svakodnevno prolaze pored prepunih spremnika, takva poruka, čini se, zvuči sve manje uvjerljivo.