UDARNO
ZAGREB

Zagreb 20. rujna: prosvjed Hrvatska se budi, traže kvote i prednost domaćim radnicima

Udruga za bolju Hrvatsku 20.9. u 12:00 na Trgu bana Jelačića. Deset zahtjeva: kvote, privremena obustava uvoza radne snage, dokaz da nema domaćih, sigurnosne i zdravstvene provjere, inspekcije, brže ukidanje dozvola, zabrana prihvata odbijenih migranata.

Redakcija· 18. ruj 2026. u 11:15· 👁 94
Zagreb 20. rujna: prosvjed Hrvatska se budi, traže kvote i prednost domaćim radnicima
MožemoAFERA: 13MožemoPRESUĐENA AFERA: 1MožemoPOD ISTRAGOM USKOK-a: 3MožemoSPORNI IZNOSI: 41,8 MIL €MožemoAFERA: 13MožemoPRESUĐENA AFERA: 1MožemoPOD ISTRAGOM USKOK-a: 3MožemoSPORNI IZNOSI: 41,8 MIL €
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu za nedjelju, 20. rujna 2026., u 12 sati najavljen je prosvjed pod nazivom „Hrvatska se budi“. Organizira ga Udruga za bolju Hrvatsku. Na stolu je deset zahtjeva o uvozu stranih radnika, migracijskoj politici, demografiji, sigurnosnim provjerama i položaju domaćih radnika. Tema koja godinama ulazi u javni prostor dobiva organizirani prosvjedni oblik u središtu glavnog grada.

Glavni zahtjev jest ponovno uvođenje kvota za strane radnike. Organizatori traže ograničavanje broja prema stvarnim potrebama gospodarstva, privremenu obustavu uvoza radne snage dok se potrebe ne utvrde te obvezu poslodavaca da prije zapošljavanja stranaca dokažu kako nema dovoljno domaćih radnika. To nije apstraktna ideologija. To je zahtjev da Hrvatska prestane tretirati uvoz radne snage kao automatizam.

Deset zahtjeva, jedna linija

Uz kvote i dokaz da nema domaćih, traže se sigurnosne i zdravstvene provjere prije dolaska stranih radnika, redovite inspekcije agencija i tvrtki koje ih zapošljavaju te brže ukidanje dozvola i udaljenje iz zemlje u slučajevima težih prekršaja ili napada na građane i službene osobe. Posebno se traži zabrana prihvata migranata koje su druge države odbile ili deportirale.

Dio zahtjeva ide i na jezik, identitet i demografiju. Organizatori traže snažniju zaštitu hrvatskog jezika, identiteta i demografske stabilnosti. Traže i porezne olakšice, subvencije i poticaje poslodavcima za zapošljavanje hrvatskih radnika, posebno mladih. Linija je jasna: prvo domaći, pa strani. Ne obrnuto. Tko želi jeftinu radnu snagu bez pravila, taj zahtjev mu smeta. Tome i služi da se čuje naglas.

Tržište rada nije beskonačni uvoz

Nedostatak radnika u građevini, turizmu, ugostiteljstvu i dostavi godinama se rješava uvozom. Brojke stranih radnika rastu. Plaće i uvjeti za domaće često ne. Organizatori tvrde da takav model dugoročno ne smije zamijeniti politiku većih plaća i boljih uvjeta za domaće stanovništvo. To je jezgra rasprave.

Ako gospodarstvo „ne može bez stranaca“, treba pitati zašto. Zato što radnika nema ili zato što se domaćima predugo nisu nudili uvjeti zbog kojih bi ostali. Prosvjed 20. rujna to pitanje stavlja na Trg. Ne u zatvoreni panel. Ne u priopćenje. Na otvoreno. Građani imaju pravo tražiti da država broji potrebe prije nego što otvori ventil.

Kvote nisu mržnja. Kvote su instrument. Privremena obustava dok se potrebe ne procijene nije kaos. To je pauza za inventuru. Obveza poslodavca da dokaže kako nema domaćih kandidata nije birokracija radi birokracije. To je zaštita da se Hrvat ne gura u drugi red zbog jeftinijeg uvoza.

Sigurnost, dozvole, deportacije

Zahtjev za strožim provjerama i bržim ukidanjem dozvola nije sitnica. Kad strani radnik počini teži prekršaj ili napadne građana ili službenu osobu, država mora imati brz alat. Inspekcije agencija moraju biti redovite, ne kazalište. Zabrana prihvata migranata koje su druge zemlje već odbile ili deportirale logičan je suverenistički zahtjev: Hrvatska ne smije biti odlagalište tuđih odbijenica.

Dio tih tema povezan je i s europskim pravilima. To ne briše odgovornost domaće politike. Hrvatska može i mora postaviti granice unutar onoga što joj pripada: kvote, provjere, tempo izdavanja dozvola, nadzor agencija i prednost domaćim radnicima tamo gdje je to zakonito i moguće. Tko kaže da „ništa ne možemo“, često zapravo ne želi.

Zašto je 20. rujna važan

Prosvjed neće riješiti sve u jednom popodnevu. Ali postavlja okvir. Kvote ili otvoreni ventil. Prednost domaćima ili jeftini uvoz. Sigurnosne provjere ili papiri bez zubi. Demografija ili tiho zamjenjivanje stanovništva radnom snagom bez plana. To su izbori, ne detalji.

Udruga za bolju Hrvatsku zakazala je okupljanje za 20. rujna u podne na Trgu bana Jelačića. Deset zahtjeva je na stolu. Javnost će vidjeti koliko ljudi stoji iza njih. Politika će morati odgovoriti brojkama i mjerama, ne frazama o „potrebama tržišta“ dok se domaći radnici gura u drugi plan. Hrvatska se, kažu organizatori, budi. Pitanje je hoće li institucije čuti alarm ili ga utišati.

Izvor: narodno.hr, 14. rujna 2026. (najava prosvjeda 20.9.)

Izvor: narodno.hr

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE