Znanstveni savjet za Gospić: Lakušić na čelu, Capak zamjenik, plan sanacije do 20. rujna

Nakon mjeseci uzbune zbog desetaka tisuća tona nezakonito odloženog otpada u Gospiću, Vlada je 14. rujna 2026. osnovala Znanstveni savjet za stručnu potporu sanaciji. Predsjednik je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić. Zamjenik je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Uz njih su stručnjaci kemijskog inženjerstva, građevinarstva, hidrogeologije, agronomije i javnog zdravstva. Zadatak je jasan: razdvojiti paniku od podataka, a plan sanacije ne smije ostati prazna najava. Rok koji javnost pamti je 20. rujna.

Što savjet mora napraviti, a što ne smije

Prema odluci, savjet razmatra zdravstvene, okolišne i tehnološke aspekte sanacije te analizira dostupne nalaze o sastavu otpada i rizicima za ljude, vodu i tlo. U javnosti su već kružile analize mikroplastike u podzemnim vodama i mišljenja o PFAS spojevima. USKOK je zbog interesa javnosti objavio dijelove vještačenja. Građani više ne trpe opće fraze. Traže brojke, rokove i odgovornost onečišćivača. Savjet može biti koristan instrument ako bude transparentan. Ako postane zid iza kojeg se kriju neodgovori, povjerenje će pasti još niže.

U sastavu su, uz Lakušića i Capaka, Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta te Iskra Alexandra Nola sa Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Multidisciplinarnost je dobra vijest. Lika nije problem jedne katedre. To je spoj kemije, voda, tla, građevine i javnog zdravstva.

Capak u fokusu: struka ili sukob uloga

Najžešća javna primjedba nije na diplome. Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“ problematizira Capakovu dvostruku ulogu. On vodi HZJZ, a povezan je i s krugom ustanova koje su ranije radile analize otpada. Inicijativa tvrdi da su nalazi o opasnim tvarima godinama bili poznati institucijama, a građanima dostupni tek nakon prosvjeda. Traže neovisne stručnjake izvan lanca koji je dosad postupao te dugoročni monitoring. To nije napad na znanost. To je zahtjev za kredibilitetom.

Capak je epidemiolog s doktoratom o arsenu u vodi. HZJZ je već davao mišljenja o PFAS-u u gospićkom otpadu. Upravo zato je standard jasan: svaki zaključak savjeta mora biti javan, metodološki čitljiv i otvoren za vanjsku recenziju. Lika ne treba još jednu konferenciju za medije. Treba piezometre, raspored uklanjanja tona i jamstvo da trošak neće pasti na obične porezne obveznike dok onečišćivači nestaju u papirima.

Zakon, nadzor i rok 20. rujna

Uz savjet, najavljen je i Zakon o gospodarenju otpadom sa snažnijim mehanizmima kontrole, odgovornosti i provedbe. Priprema je, kako je rečeno, išla kroz javna savjetovanja 2025. i 2026. Zakon sam po sebi ne čisti silose. Čisti ih provedba: inspekcije, kazne, zabrana ulaska lažno deklariranog otpada i brza sanacija. Ličani su na zagrebačkom hodu 5. rujna poručili da više neće biti deponij Europe. Isti zahtjev sada stiže iz Istre, Našica i drugih mjesta koja odbijaju biti terminal za tuđi otpad.

Ministarstvo zaštite okoliša radi plan sanacije koji bi Vlada trebala objaviti oko 20. rujna. Savjet bi ga trebao recenzirati. To je trenutak istine. Ako plan bude imao količine, lokacije zbrinjavanja, rokove, monitoring vode i tla te model naplate onečišćivača, Hrvatska ide naprijed. Ako bude općenit, afera će se samo produljiti, a cijena će rasti u zdravlju i u povjerenju.

Što Narodni Reporteri traže od institucija

Prvo: potpuna objava dosadašnjih analiza i mišljenja, bez cenzure neugodnih brojki. Drugo: neovisni audit rizika, čak i uz postojeći savjet, jer građani imaju pravo na drugi set očiju. Treće: jasna linija odgovornosti za uvoz i odlaganje lažno deklariranog otpada. Četvrto: zaštita OPG-ova i lokalnog gospodarstva Like, koje već trpi stigmu „otrovane“ regije iako je problem lokaliziran na konkretne lokacije. Peto: nulti tolerancija prema novom ulasku opasnog otpada dok se stari ne makne.

Znanstveni savjet može biti korak prema redu. Može i biti alibi. Razliku će pokazati idućih dana, kad brojke i rokovi izađu iz zatvorenih sastanaka. Gospić nije televizijska epizoda. To je test može li država štititi vodu, tlo i ljude brže nego što se širi politički cirkus. Capak, Lakušić i ostatak savjeta sad su pod povećalom. Neka rade. Neka objave. Neka Lika dobije sanaciju, a ne novi sloj magle.