HNB: rast BDP-a 2,4 posto, inflacija oko 4,1; usporavanje i zbog rata u Iranu i cijena energenata

Hrvatska narodna banka u jesenskim makroekonomskim projekcijama procjenjuje ovogodišnji rast BDP-a na 2,4 posto, isto kao u lipanjskoj rundi. Lani je rast iznosio 3,4 posto. Inflacija mjerena HIPC-om mogla bi usporiti na oko 4,1 posto (lipanjska projekcija bila je 4,9). Nominalne bruto plaće: +8,3 posto. Zaposlenost: +0,8 posto. Anketna nezaposlenost do 2028. oko 4,6 posto.

Brojke same po sebi nisu drama. Drama je u uzrocima. HNB izričito veže dio usporavanja uz nepovoljne učinke rata u Iranu: više cijene energenata, slabije pouzdanje, sporiji rast realnih dohodaka i restriktivnija fiskalna politika. Hrvatska, drugim riječima, dio računa za bliskoistočni sukob plaća na pumpi i u sporijem rastu.

Što kaže jesenska rundа

Nakon slabijeg prvog polugodišta, HNB u drugoj polovici 2026. očekuje jačanje aktivnosti: maloprodaja i industrija u srpnju, snažno tržište rada, intenzivnije korištenje EU fondova. Pozitivan prijenos mogao bi držati 2027. blizu ovogodišnje stope, dok 2028. donosi blago usporavanje zbog sporijeg rasta realnih dohodaka i slabijeg povlačenja fondova.

Na inflaciju, unatoč snažnom rastu cijena energenata, djeluju usporavanje domaće potražnje i plaća, prigušeni turistički uvozni pritisci i slabije uvozne cijene hrane. HNB očekuje daljnji pad inflacije prema 2,8 posto u 2028., uz rizik da vremenski ekstremi dignu cijene hrane.

Energija, Iran i cijena na pumpi

Glavni izvor neizvjesnosti, piše HNB, i dalje su geopolitičke napetosti, u prvom redu ratni sukob na Bliskom istoku koji remeti opskrbu energentima i diže cijene. Ranije smirivanje napetosti značilo bi viši rast i nižu inflaciju od prognozirane. Obrnuto: dugotrajni šok drži Hrvatsku na kraćem uzici.

To je matematika koju Možemo rijetko priznaje kad moralizira o vanjskoj politici. Geopolitika nije samo slogan na Fejsu. Geopolitika je litra goriva, račun za grijanje i investicijska odluka odgođena zbog neizvjesnosti. Vlada može i treba štititi kućanstva energetskim mjerama. To nije tabu. Ali štit ne briše demografiju ni ovisnost o uvozu energije.

Uvoz radne snage: demografski neuspjeh, ne uspjeh

HNB jasno kaže: uz povijesno nisku nezaposlenost, daljnji rast zaposlenosti uvelike ovisi o jačanju participacije i uvozu stranih radnika. U technokratskom jeziku to zvuči neutralno. U političkom jeziku to je priznanje demografskog neuspjeha. Hrvatska ne slavi „raznolikost“ kad uvozi radnu snagu jer nije uspjela zadržati vlastiti narod i podići natalitet. Hrvatska krpa rupe.

Suverenistička linija traži obrnuto: plaće i uvjete koji vraćaju ljude, obiteljsku politiku koja ima brojke, kontroliranu migraciju umjesto otvorenog ventila. Gospodarski rast na leđima uvoza radnika bez asimilacije i bez demografske strategije dugoročno je politički i socijalni rizik.

Što raditi s prognozom

2,4 posto nije kolaps. Ali usporavanje uz energetski šok i ovisnost o EU fondovima traži trezvenost. Apsorpcija fondova mora biti brža. Energetska otpornost mora biti tvrđa. Javna potrošnja mora biti pametnija. I nikakva lijeva moralna geometrija neće sniziti cijenu plina ako Bliski istok gori.

Narodni Reporteri čitaju HNB bez uljepšavanja: Hrvatska plaća geopolitički račun, inflacija je i dalje iznad cilja, a tržište rada maskira demografsku krizu uvozom. Tko to ne vidi, ne zaslužuje upravljati državom.

Izvor: tportal.hr / Hina (HNB jesenske projekcije).

Uvoz radne snage nije demografska politika

HNB otvoreno kaže da će rast zaposlenosti i dalje ovisiti o participaciji i uvozu stranih radnika. To je makro rečenica s političkom težinom. Država koja ne rađa, a uvozi, dugoročno mijenja biralište i koheziju. Švedski izbori već pokazuju kako demografija glasa. Hrvatska još nije Švedska. Ali recept je isti ako se ne zaustavi.

Možemo to često zove "otvorenošću". Građanin to vidi kao pritisak na stanovanje, škole i zdravstvo dok realni dohodak usporava. Ekonomski bilten i migracijska politika nisu odvojene mape. One se spajaju u istom računu.

Štit da, iluzija ne

Vlada već radi energetske pakete. To je štit. Štit nije zamjena za istinu o cijeni rata. Dok barel ostaje visoko, inflacija i rast ostaju pod pritiskom. Narodni Reporteri ne traže paniku. Traže računicu: energija, EU fondovi, produktivnost, i prestanak pretvaranja uvoza radne snage u jedinu "strategiju". Brojke HNB-a su upozorenje. Tko ih čita samo kao bilten, kasni za stvarnošću na pumpi.