PISA: 36 posto hrvatskih učenika ispod osnovne matematike, HUP traži dulju osnovnu školu

Novi PISA rezultati pokazuju da 36 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne doseže ni osnovnu razinu matematičke pismenosti. Samo pet posto učenika rješava najsloženije matematičke probleme. U odnosu na 2022. Hrvatska je slabija u matematici i čitanju; najveći pad bilježi čitalačka pismenost. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zbog toga traži produljenje osnovnoškolskog obrazovanja i jači fokus na matematiku i temeljne pismenosti. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić poručuje da više nemamo luksuz slabih obrazovnih ishoda.

Brojke nisu školski skandal za jedan dan. To je najava tko će sutra raditi, koliko će zarađivati i hoće li Hrvatska sustizati Europu ili stagnirati uz uvoz jeftine radne snage kao flaster na rupama kompetencija.

36 posto ispod osnovne matematike, 5 posto na vrhu

PISA je OECD-ovo istraživanje koje mjeri koliko 15-godišnjaci primjenjuju znanje u stvarnim situacijama. PISA 2025. u Hrvatskoj provedena je u proljeće 2025., rezultati su objavljeni u rujnu 2026. Prema podacima koje prenose net.hr i tportal, 64 posto učenika doseglo je barem drugu, osnovnu razinu matematičke pismenosti. Ostalih 36 posto ostalo je ispod nje. Samo pet posto doseglo je dvije najviše razine, na kojima učenici modeliraju složene situacije i biraju strategije.

Pad u odnosu na 2022. u matematici i čitanju, uz stagnaciju u prirodoslovlju, znači da reforma i ulaganja nisu dala mjerljivi pomak tamo gdje se mjeri. Najveći pad u čitanju posebno je alarmantan: tko ne čita s razumijevanjem, teže uči sve ostalo. To nije „loša generacija“. To je signal sustava.

Više novca od prosjeka EU, slabiji ishodi

Stojić u HUP-ovom Fokusu tjedna navodi da Hrvatska za obrazovanje izdvaja 5,1 posto BDP-a, iznad prosjeka EU od 4,7 posto. Bruto plaće nastavnika znatno su rasle. Rezultati su i dalje ispodprosječni. PISA analize, kaže, pokazuju da nakon određenog praga više novca ne donosi proporcionalno bolje rezultate. Problem nije samo količina ulaganja, nego struktura, kvaliteta nastave i učinkovitost.

HUP dodaje i širi kontekst: udio mladih od 25 do 34 godine s tercijarnim obrazovanjem iznosi 45,6 posto, ispod EU prosjeka od 49 posto i daleko od TOP 5 članica (65,4 posto). Produktivnost je na 62,6 posto prosjeka EU prema paritetu kupovne moći. Masa plaća u javnom sektoru, tvrde, treća je najveća u EU (13,5 posto BDP-a). Bez boljeg obrazovanja i više produktivnosti, konvergencija ostaje spora. To je jezik poslodavaca. Ali brojke su javne. Država koja troši iznad prosjeka, a dobiva ispodprosječne ishode, mora mijenjati sustav, ne samo proračunske stavke.

HUP: dulja osnovna, više sati, mjerljivi rezultati

HUP predlaže produljenje osnovnoškolskog obrazovanja uz fokus na matematičku i druge temeljne pismenosti. Navode da Hrvatska ima najmanje preporučenih sati nastave u Europi, a istodobno jedan od najnižih omjera učenika po učitelju. Zalažu se za nastavak modularne reforme strukovnog obrazovanja, snažnije povezivanje škola i poslodavaca, te da rast plaća u obrazovanju prati mjerljive ishode. Kvalitetu, kažu, treba mjeriti znanjem, praktičnim vještinama i zapošljivošću, a ne potrošnjom i infrastrukturom.

Predlažu i širenje vaučera i mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje, osobito u digitalnoj i zelenoj tranziciji te deficitarnim zanimanjima. Pad broja učenika uz rast zaposlenih i nepopunjena mjesta na fakultetima, tvrde, zahtijeva racionalnije planiranje kadrova i programa. To je debata o sadržaju i disciplini učenja, ne o partijskim etiketama. Obrazovni ishodi mjere se PISA-om i tržištem rada, ne sloganima.

Što to znači za Hrvatsku

Ako više od trećine petnaestogodišnjaka ne vlada osnovnom matematikom, sutrašnja produktivnost neće doći iz želje. Doći će iz znanja ili iz uvoza radne snage koja popunjava rupe. Druga opcija politički je lakša. Dugoročno je skuplja: niže plaće, slabija kohezija, ovisnost o kvotama. Prva opcija zahtijeva dulje i ozbiljnije osnovnoškolsko učenje, manje izgovora, više sati matematike i čitanja, i odgovornost za rezultate.

Narodni Reporteri bilježe HUP-ov zahtjev kao alarm, ne kao gotov recept. Produljenje osnovne škole samo po sebi ne rješava ništa ako se u dodatnim godinama ponavlja isti model. Ali status quo je već izmjeren: 36 posto ispod osnovne matematike, pet posto na vrhu, pad čitanja, potrošnja iznad EU prosjeka. To nije napad na nastavnike. To je poziv da se sustav prestane hvaliti ulaganjima dok djeca gube utrku s Europom.

Izvor: net.hr / Hina, 19. rujna 2026.; tportal, 19. rujna 2026.; HUP Fokus tjedna (Hrvoje Stojić).