DZS: inflacija 4,1%, energija +17,4% – rat u Hormuzu stiže na hrvatski stol

Državni zavod za statistiku objavio je prve procjene: inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u kolovozu 2026. iznosila je 4,1 posto u odnosu na lanjski kolovoz – malo više nego u srpnju (3,9%). Nakon tromjesečnog usporavanja od travanjskih 5,8% do 3,9%, cijene su opet blago ubrzale. Ključni krivac nije misterij: energija +17,4% na godišnjoj razini. Dok u Hormuzu lete projektili i zatvaraju se naftovodi, hrvatska kućanstva to čitaju na računu za struju, plin i gorivo.

Brojke: energija vuče, hrana stagnira

Na mjesečnoj razini cijene su u kolovozu bile 0,3 posto više nego u srpnju. Od glavnih komponenti najviše su porasle cijene energije (+17,4% godišnje), a usluge +7,2%. Hrana, piće i duhan tek +0,1%, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pale su 1,3%. Na mjesečnoj razini energija je skočila 3,7%, usluge +0,1%, hrana −0,2%.

Harmonizirani indeks (HICP) za Hrvatsku: 3,7% godišnje, uz eurozonin prosjek 3,3%. Višu stopu od Hrvatske imale su Litva, Cipar, Bugarska, Španjolska, Belgija i Luksemburg; Grčka istu. Dakle – nismo „najgori“, ali smo iznad prosjeka, i energija je motor.

„Nećemo biti zadovoljni razinom inflacije u Hrvatskoj dok ona u potpunosti ne konvergira europskim prosjecima. Očekujemo da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti punu konvergenciju.“ — Tomislav Ćorić

Ćorić: Bliski istok odlučuje o 2%

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da se hrvatska stopa približava europskom prosjeku i da očekuje punu konvergenciju u prvom kvartalu iduće godine. Vanjske čimbenike – cijene energenata na svjetskom tržištu – nije moguće kontrolirati iz Zagreba. Ako se sukob na Bliskom istoku deeskalira i nafta uđe u „normalne“ okvire, Ćorić očekuje inflaciju oko željenih 2%.

Do tada, kaže, ne očekuje rapidni pad cijena energenata u rujnu–prosincu; one će i dalje „vući“ inflaciju prema gore. Vlada će nastaviti subvencionirati cijene struje i plina i „adresirati“ energetski problem paketima mjera. Usluge su u kolovozu imale najniži godišnji rast još od siječnja – pozitivno, ali tržišno uvjetovano.

Od Hormuza do kuhinjskog stola

Ovo nije apstraktna makroekonomija. Kad Brent premaši 100 dolara, kad Saudijci zatvore East-West naftovod od 4–5 milijuna barela dnevno, kad UKMTO javlja raketne udare u Hormuzu – hrvatski vozač, umirovljenik i obitelj s djecom plaćaju premiju rata. Energetska ovisnost o uvozu i poremećajima na Bliskom istoku direktno udara u kućni budžet. Suverenistička lekcija: tko nema dovoljno vlastitih kapaciteta i diverzifikacije, postaje taoc tuđih sukoba.

Politika subvencioniranja struje i plina kupuje vrijeme i štiti ranjive – to je legitimno. Ali dugoročno Hrvatska mora smanjiti ranjivost: više domaće proizvodnje, pametniji miks, manje oslanjanja na rute koje može zatvoriti jedan dron ili jedna odluka u Rijadu ili Hormuzu. Kritika ovisnosti o vanjskoj energiji nije napad na Vladu kao stranku – to je zahtjev za otpornost države.

Što građani trebaju znati

Inflacija od 4,1% uz energiju +17,4% znači: realni dohodak pada tamo gdje plaće ne prate. Usluge (+7,2%) i dalje pritišću. Hrana je trenutačno smirena (+0,1%), ali logistika i gorivo mogu to brzo promijeniti. HICP 3,7% vs. 3,3% eurozona – konvergencija je blizu na papiru, ali „blizu“ ne plaća račun za grijanje.

Subvencije kupuju vrijeme, suverenost kupuje mir

Nastavak subvencioniranja struje i plina štitit će najranjivije – umirovljenike, obitelji s niskim primanjima, male obrte. To je ispravno kratkoročno. No dok Brent stoji iznad 100 dolara i dok se oko Hormuza i Bab el-Mandeba vodi geopolitička bitka, Hrvatska mora paralelno jačati otpornost: skladišta, ugovore, domaću proizvodnju i smanjenje uvozne ranjivosti. Inflacija od 4,1% uz energiju +17,4% nije „samo statistika DZS-a“ – to je signal da vanjski šokovi brzo ulaze u domaću košaricu.

Građani ne trebaju paniku, nego jasnu dijagnozu: dio rasta cijena dolazi iz rata i poremećaja koje Hrvatska nije izazvala, ali ih plaća. Zato je važno razlikovati kritiku energetske ovisnosti od napada na institucije. Cilj je jeftinija i sigurnija energija za hrvatski narod – bez atlantističkih iluzija da će cijene same pasti dok tjesnaci gore.

Zaključak: DZS-ove brojke potvrđuju ono što se vidi u Hormuzu i na benzinskoj: vanjski energetski rat stiže u hrvatske kuće. Ćorić veže 2% inflacije uz deeskalaciju na Bliskom istoku – iskrena dijagnoza. Dok traje napetost oko tjesnaca i naftovoda, Hrvatska mora štititi kućanstva subvencijama i istodobno graditi energetsku suverenost. Jer 17,4% na energiji nije statistika – to je hladniji stan i skuplji kilometar.