Uhićen mađarski milijarder Jellinek: pet hotela, kamp i marina na hrvatskom Jadranu pod lupom

Mađarski poduzetnik Dániel Jellinek uhićen je 17. rujna 2026. u Budimpešti na zahtjev Ureda glavnog tužitelja. Uz njega je uhićen i Norbert Szivek, bivši izvršni direktor državne tvrtke za upravljanje imovinom MNV. Obojica su osumnjičeni da su sudjelovali u prebacivanju više od 10 milijardi forinti javnih sredstava iz državne prometne tvrtke Volánbusz u privatne ruke. Policija ih je još u utorak odvela iz domova na ispitivanje, a sud je odlučio o uhićenju.

Jellinek je prema Forbesovoj listi iz 2025. sedmi najbogatiji Mađar, s procijenjenom imovinom od oko 313 milijardi forinti, odnosno oko 860 milijuna eura. Dio poslovanja svoje Indotek grupe proširio je i na Hrvatsku. To je razlog zašto ova budimpeštanska afera nije samo mađarska unutarnja vijest, nego i jadransko pitanje vlasništva i transparentnosti.

Dalmatia Group: hoteli, kamp i marina

Preko Dalmatia Group Jellinekove strukture upravljaju portfeljom koji obuhvaća pet hotela, resort, kamp i marinu. Lokacije uključuju Primošten, Jelsu, Makarsku rivijeru i Gradac. Riječ je o turističkim kapacitetima na obali koja Hrvatskoj donosi značajan dio BDP-a i sezonskog zaposlenja. Kada vlasnik takvog portfelja završi u istražnom zatvoru zbog sumnje na izvlačenje javnog novca, javnost ima pravo pitati tko stvarno drži ključeve dalmatinskih objekata i kakvi su mehanizmi nadzora.

Iz Indoteka su priopćili da je produljenje prisilne mjere prema Jellineku nesrazmjerno i da je on cijelo vrijeme surađivao s vlastima. Po njihovu stavu nije počinio kazneno djelo. Istraga, tvrde, ne utječe na poslovanje Indotek grupe ni na njezine tvrtke i imovinu, uključujući hrvatske subjekte. Upravni odbor grupe, kažu, u potpunosti obavlja upravljanje i kontrolu. To je službeni odgovor. Istraga će pokazati koliko je on održiv.

Prijašnje osude i posao sa zetom Orbána

Jellinek je već dvaput osuđivan. Godine 2022. osuđen je kao pomagač u slučaju proračunske prijevare povezane s propalim geotermalnim projektom Zsana. Početkom 2025. priznao je krivnju u zasebnom slučaju fiktivnih računa i porezne štete od 105 milijuna forinti, uz novčanu kaznu od 250 milijuna forinti. Reuters ističe i nekretninske poslove s Istvánom Tiborczom, zetom Viktora Orbána, uključujući hotel Gellert u Budimpešti.

Takva biografija ne dokazuje automatski krivnju u novom Volánbusz predmetu. Dokazuje da je riječ o akteru koji je već prolazio kroz kaznene postupke i politički osjetljive poslovne krugove. Za hrvatsku obalu to znači da turistički kapital nije neutralan ukras brošure, nego mreža vlasništva koja može biti izložena inozemnim istragama.

Jadran nije periplo za neprozirni novac

Hrvatska godinama privlači strana ulaganja u hotelijerstvo. To samo po sebi nije problem. Problem nastaje kad javnost ne zna tko stoji iza lanaca, tko jamči za poslovanje i što se događa kad strani vlasnik završi u istražnom zatvoru. Transparentnost nije napad na investitore. Transparentnost je uvjet da Jadran ne postane periplo za neprozirne tokove novca.

Dok Budimpešta vodi istragu o desecima milijardi forinti iz Volánbusza, hrvatske institucije trebaju imati jasnu sliku o vlasničkoj strukturi Dalmatia Group objekata, eventualnim jamstvima i rizicima za zaposlene i lokalne zajednice. Gosti u Primoštenu ili Gradcu ne moraju znati Forbesovu listu. Država mora znati tko posjeduje obalu.

Što institucije mogu pitati odmah

Bez prejudiciranja ishoda mađarske istrage, hrvatske institucije mogu već sada zatražiti ažurirani uvid u vlasničku strukturu, eventualne hipoteke, jamstva i upravljačke ugovore povezane s objektima Dalmatia Group. Lokalne zajednice u Primoštenu, Jelsi, Gradcu i na Makarskoj rivijeri imaju interes znati je li poslovanje hotela i marine izolirano od budimpeštanskog predmeta. Zaposlenici imaju interes znati tko potpisuje plaće ako se krene u zamrzavanje ili restrukturiranje.

Jadranski turizam nije mjesto za sive zone. Strani kapital je dobrodošao kad je čist i jasan. Kad vlasnik paralelno odgovara na sumnje o izvlačenju javnog novca u drugoj državi, hrvatska obala ne smije biti slijepa točka. Transparentnost štiti i ugled destinacije i porezne obveznike.

Izvor: Jutarnji list / Index.hu / Reuters, 17. rujna 2026.