HRVATSKA IMA 357 TAJNIH SKLADIŠTA I 93 MILIJUNA EURA ZALIHA ZA RAT, ALI NIJEDNU KUTIJU LIJEKOVA
Strateške robne zalihe vrijede 93 milijuna eura. Pšenice ima za 60 dana, šatora i kontejnera na tisuće. Lijekova, cjepiva i medicinskog materijala nema nimalo, iako ih zakon traži još od 2022. godine.

Ako sutra dođe rat, potres ili velika poplava, država ima kruh. Ima ulje, šećer, šatore i kontejnere. Ima gorivo za vatrogasce i vojsku prvih trideset dana. Ono što nema, to su lijekovi.
Tako piše u Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu, koje je Vlada krajem listopada poslala u Sabor. Strateške zalihe krajem prošle godine vrijedile su 93 milijuna eura, gotovo sedam posto više nego godinu ranije. U stupcu za lijekove, sanitetski i potrošni medicinski materijal stoji nula. I za 2024. i za 2025.
Zakon postoji, kutija nema
Zakon o strateškim robnim zalihama iz 2022. godine jasno je proširio popis. Uz hranu i opremu, u zalihama moraju biti lijekovi, cjepiva i medicinski materijal. Prošle su četiri godine. Na policama ih još nema.
Ministarstvo gospodarstva objašnjava da nabava lijekova ovisi o posebnim dozvolama za promet i da prvo treba uskladiti propise. Kažu i da je stanje tih zaliha tijekom 2026. ostalo nepromijenjeno. Drugim riječima, ni ove godine nije kupljeno ništa.
Iz Ministarstva dodaju da se u velikoj nepogodi lijekovi mogu nabaviti žurnim postupcima i podijeliti preko zdravstvenih službi. To je plan za kupnju kad kriza već udari. Zaliha to nije. Za 2026. u proračunu je predviđeno oko 3,4 milijuna eura za lijekove, cjepiva i medicinski materijal, a izvješće ih ponovno svrstava među prioritete.

Što zapravo leži na 357 tajnih lokacija
Robne zalihe čuvaju se na 357 tajnih lokacija. Planirane su za osnovnu opskrbu 200.000 ljudi kroz 60 dana, za žitarice za cijelu zemlju kroz 60 dana i za opremu kojom se može zbrinuti 50.000 ljudi.
U skladištima je krajem godine bilo 66.303 tone pšenice i 26.309 tona kukuruza. Tu su ječam, riža, tjestenina, gotovo deset tisuća tona šećera, 3,8 milijuna litara ulja, trajno mlijeko, voda, mesne konzerve, juneće i svinjske polovice.
Od opreme država drži 1105 kontejnera, 256 mobilnih kućica, 1618 šatora, više od 30.000 vreća za spavanje i preko 9000 kreveta. Za poplave ima više od 16 kilometara mobilnih brana i pola milijuna vreća za nasipe. Goriva ima 9,7 milijuna litara eurodizela i 5,51 milijun litara benzina.
Prošle godine kupljeno je robe za 11,5 milijuna eura, najviše za deset novih autocisterni za pitku vodu, pšenicu i šećer. Kupljene su i pelene i higijenski ulošci, kojih godinu ranije nije bilo, nakon upozorenja u Saboru. Ukupno, plan strateških zaliha popunjen je tek nešto više od polovice.
Najveći trošak nisu bile zalihe
Ravnateljstvo za robne zalihe prošle je godine imalo 54,6 milijuna eura prihoda i 58,5 milijuna eura rashoda. Najveći dio troška nije otišao na skladišta Hrvatske nego na smještaj i zbrinjavanje raseljenih Ukrajinaca: 39,5 milijuna eura. Još 7,8 milijuna eura obveza za studeni i prosinac plaćeno je početkom 2026.
Usporedba je jednostavna. Za zbrinjavanje izbjeglica našlo se gotovo četrdeset milijuna eura u jednoj godini. Za lijekove u ratnim zalihama, u četiri godine, nula.
Inventura je pokazala i manjkove od oko 37.000 eura, najviše na kontejnerima i mobilnim jedinicama. Za dio kontejnera korištenih u Petrinji lokacije se još provjeravaju.
Izvješće je na dnevnom redu saborskog Odbora za gospodarstvo 10. studenoga. Zastupnici će imati jedno jednostavno pitanje za postaviti: kad će u tim skladištima, osim brašna, biti i antibiotika?
PODRŽAVATE LI PROSVJEDE PROTIV HRVATSKE VLASTI PO UZORU NA SRBIJU? TAKOZVANI SRPSKI SCENARIO?
Učitavanje ankete…
Neformalna anketa čitatelja.
Komentari
IBAN: HR21 2402 0061 1013 3532 2 · poziv na broj: 99
Revolut: revolut.me/narodnireporteri




