Litva planira evakuaciju Vilniusa prema Poljskoj: koridor spasa zbog rata

VILNIUS / PODLASJE – Litva je izradila plan evakuacije stanovništva Vilniusa u slučaju vojne prijetnje ili velike krize. Jedan od predviđenih pravaca vodi prema Poljskoj. Istodobno vlasti u poljskoj regiji Podlasje pripremaju tranzitni koridor za prihvat ljudi koji bi u ozbiljnoj krizi napuštali Litvu i druge baltičke države. Riječ je o preventivnim planovima, ne o naredbi za evakuaciju. No poruka je jasna: dio Europe više ne vjeruje da je mir zajamčen, dok političke elite i mediji i dalje guraju eskalaciju umjesto dogovora.

Žygimantas Solovjovas, voditelj Odjela za civilnu zaštitu gradske uprave Vilniusa, za Poljski radio rekao je da bi vrijeme i pravci evakuacije ovisili o mjestu i razmjerima prijetnje. Ažurirani plan vlasti su predstavile prije otprilike godinu dana. „Jedan od pravaca evakuacije iz glavnog grada trebao bi biti Poljska“, kazao je Solovjovas. Preostala dva pravca vode prema sjeveru i zapadu Litve. Vlasti žele koordinirati odlazak kako bi se izbjegla nekontrolirana evakuacija.

Napustiti grad prije udara, ne u jeku napada

Solovjovas je posebno naglasio da bi stanovnici Vilniusa trebali napustiti grad prije nego što opasnost postane neposredna. Ako napad već traje, građanima se ne bi preporučivalo pokušavati napustiti grad, nego potražiti sklonište. To je hladna logistika civilne zaštite. I istodobno priznanje da bi u scenariju velikog sukoba glavni grad baltičke članice NATO-a mogao biti na udaru.

Na poljskoj strani, u sjeveroistočnoj regiji Podlasje, lokalne vlasti rade na planovima tranzitnog koridora. Cilj je organizirano prihvatiti veći broj ljudi i koordinirati daljnji transport. Prema Poljskom radiju, planiranje je povezano sa sigurnosnim okolnostima u istočnoj Europi i ratom u neposrednom susjedstvu Poljske. U ožujku 2026. deset sjevernoeuropskih država, među njima Litva i Poljska, dogovorilo je koordinaciju prekograničnih planova civilne evakuacije, izvijestio je Reuters.

Dron iz Bjelorusije i NATO-ov odgovor

Plan evakuacije Vilniusa izrađen je prije ovotjednog incidenta. Dron iz Bjelorusije ušao je u litavski zračni prostor, a u utorak 15. rujna oborio ga je borbeni zrakoplov NATO-a. Litavski ministar obrane Robertas Kaunas rekao je da je na dronu pronađena eksplozivna naprava. Predsjednik Gitanas Nausėda kasnije je kazao da je riječ o tipu drona Gerbera, kakav koristi Rusija, te da je vjerojatno bio namijenjen Ukrajini, ali je skrenuo s putanje, moguće zbog ukrajinskog elektroničkog ratovanja.

Nausėda je poručio da se ukupna sigurnosna situacija zbog incidenta nije promijenila, ali je upozorio na moguće pojedinačne provokacije, sabotaže i operacije pod lažnom zastavom. Litva graniči s ruskom Kalinjingradskom oblasti i Bjelorusijom. Ta geografija godinama služi kao argument za militarizaciju Baltika. Sada služi i kao argument za pripremu masovnog bijega civila.

Ratna psihoza umjesto mira

Dok Litva i Poljska crtaju koridore spasa, zapadni političari i mediji pojačavaju narativ o neizbježnom sukobu s Rusijom. Britanske vlasti potiču građane na zalihe hrane i vode. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavljuje hitne planove zaštite infrastrukture i govori o ruskim hibridnim napadima. Istodobno američka administracija, prema The New York Timesu, razmatra poslovne aranžmane s Moskvom prije formalnog mira. Dvije Europe postoje paralelno: jedna priprema evakuacije, druga još uvijek može birati dogovor.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u više je navrata izjavio da Rusija ne planira napasti Europu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je europske zemlje protiv slanja vojnika u Ukrajinu, navodeći da bi se to iz ruske perspektive smatralo objavom rata. Umjesto da se ta crvena linija čita kao poziv na deeskalaciju, dio Europe odgovara civilnim planovima bijega i vojnim najavama. Građani plaćaju cijenu straha. Elite zadržavaju kontrolu nad pričom.

Što to znači za Hrvatsku

Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije. Svaka eskalacija na Baltiku ili u Ukrajini ima gospodarski i sigurnosni odjek i ovdje: cijene energije, migracijski pritisci, politički pritisak na dodatne isporuke oružja. Ako Litva planira evakuaciju glavnog grada, a Poljska koridor za stotine tisuća ljudi, pitanje nije samo „jesu li Rusi na vratima“. Pitanje je tko je Europu doveo do točke u kojoj se mir tretira kao iznenađenje, a rat kao plan A.

Preventivni planovi civilne zaštite sami po sebi nisu agresija. Oni su priznanje rizika. No kad se takvi planovi poklapaju s medijskom kampanjom straha, s pozivima na zalihe i s odbijanjem ozbiljnog mirovnog okvira, rezultat je psihološka mobilizacija stanovništva. Litva i Poljska rade svoj posao civilne obrane. Zapadne elite trebaju raditi posao mira. Bez toga koridori spasa postaju samo mapa straha. Izvori: Večernji list (Mateja Papić, 18.9.2026.), Poljski radio, Reuters, izjave Solovjovasa, Kaunasa i Nausėde.