AfD u Mecklenburg-Vorpommernu predlaže policiju za deportacije uoči izbora

Njemačka stranka Alternativa za Njemačku (AfD) uoči pokrajinskih izbora 20. rujna u Mecklenburg-Vorpommernu predlaže osnivanje posebne policije za granice i deportacije unutar pokrajinske policije. Jedinica bi se bavila ilegalnim migracijama, krijumčarenjem ljudi i prekograničnim kriminalom, a imala bi i zadaću provoditi deportacije. To nije apstraktna floskula: u Njemačkoj trenutačno stoji najmanje 258.000 otvorenih naloga za deportaciju, što znači da je ljudima naloženo napustiti zemlju, a oni to još nisu učinili.

Što AfD konkretno traži

Uz specijaliziranu policijsku jedinicu, AfD predlaže pritvorski centar za osobe predviđene za deportaciju te izlazni centar za strance kojima je naloženo napustiti Njemačku. Kandidat stranke za predsjednika pokrajinske vlade Leif-Erik Holm pred oko 400 ljudi u Grimmenu poručio je da želi povećati broj deportacija i osnovati posebne policijske snage za njihovu provedbu. „Potreban nam je izlazni centar i mi ćemo ga uspostaviti”, rekao je. Govoru je nazočio i predsjednik AfD-a Tino Chrupalla.

Poruka biračima je jasna. Tko ne smije ostati, mora otići. Tko krijumčari ljude preko granice, mora biti uhićen. Tko živi u sivoj zoni između odbijene molbe za azil i stvarnog odlaska, ne smije godinama čekati dok birokracija gleda u stranu. Za hrvatsku publiku to nije strana priča: isti model pritiska na granice, iste mreže krijumčara i isti politički refleks da se problem nazove „kompleksnim” umjesto da se riješi.

Sindikat kaže da je već sve raspoređeno. Brojke kažu drugačije

Prijedlog je izazvao otpor Sindikata kriminalističkih policajaca (BDK). Oni tvrde da su odgovornosti za deportacije već raspoređene između policije i ureda za strance te da probleme u koordinaciji nije potrebno rješavati osnivanjem nove jedinice. Pokrajinski predsjednik BDK-a Eike Bone-Winkel optužio je AfD za „fanatizam oko deportacija” i ocijenio prijedlog politički i pravno teško provedivim.

Riječ „fanatizam” ovdje služi kao štit. Kad država godinama ne izvršava vlastite naloge, a broj otvorenih deportacija raste prema četvrt milijuna, pitanje nije je li AfD previše oštar. Pitanje je zašto sustav koji već ima nadležnosti ne isporučuje rezultat. Ako postojeće institucije rade, zašto 258.000 ljudi još uvijek ima nalog za odlazak, a žive u Njemačkoj? Ako ne rade, nova specijalizirana snaga nije ideološki hir, nego priznanje da status quo propada.

Izbori 20. rujna: AfD vodi, CDU pada na rub

Izbori u Mecklenburg-Vorpommernu mogli bi biti važni i izvan te pokrajine. Većina anketa daje AfD-u između 37 i 38 posto potpore. Najnovija anketa ZDF-a pokazuje SPD na 37 posto, jedan bod ispred AfD-a. CDU je na samo 6 posto, tek iznad praga od 5 posto za ulazak u parlament. Pad ispod tog praga ne bi bio samo lokalni poraz: ponovno bi otvorio pitanje političkog položaja kancelara Friedricha Merza unutar njegove stranke.

Desni birači u istočnoj Njemačkoj godinama slušaju da će imigraciju „staviti pod kontrolu”. Zatim vide otvorene granice, sporost deportacija i politički kordon oko AfD-a. Kad stranka koja eksplicitno traži deportacijsku policiju i izlazne centre stoji na pragu vlasti ili barem uloge koja diktirа dnevni red, to je znak da birači više ne kupuju meke fraze. Za Europu, pa i za Hrvatsku u Schengenu, to je poruka: tko ne kontrolira tko ulazi i tko ostaje, gubi povjerenje vlastitog naroda.

Zašto ovo gleda i Hrvatska

Hrvatska je vanjska granica Europske unije. Kad Njemačka ili Austrija zatežu, pritisak se prelijeva prema jugu. Kad Berlin godinama ne deportira, mreže krijumčara računaju da je rizik nizak, a nagrada visoka. AfD-ov prijedlog zato nije samo njemačka unutarnja politika. To je test hoće li Europa napokon povezati riječi i postupke: odbijena molba znači odlazak, ilegalni ulazak znači uhićenje, a granica nije dekorativna crta na karti.

Leif-Erik Holm i Tino Chrupalla u Grimmenu nisu govorili o „integraciji bez granica”. Govorili su o izlaznom centru, o deportacijama i o policiji koja to radi. Birači 20. rujna odlučit će je li to krajnja desnica ili jednostavno ono što država već davno mora raditi. Brojka od 258.000 otvorenih naloga ostaje, bez obzira na to kako sindikati nazovu politiku koja je želi smanjiti.

Izvor: narod.hr / Remix News, 18. rujna 2026.