Mladi više nisu ljevičari: 41 posto (18–24) za AfD u Saskoj-Anhalt

BERLIN / SASKA-ANHALT – Na pokrajinskim izborima u njemačkoj Saskoj-Anhalt stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je pobjedu, a posebno je upalo u oči ponašanje najmlađih birača: čak 41 posto birača u dobi od 18 do 24 godine glasalo je za AfD, piše Večernji list 16. rujna 2026. u tekstu Dina Brumeca. Još jača potpora AfD-u zabilježena je među biračima od 35 do 59 godina, dok je stranka najslabija među najstarijima. Mit o „vječno ljevičarskoj omladini“ ponovno je pao na biračkim mjestima.

Prema anketama, AfD u nedjelju može pobijediti i u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Ako se taj scenarij ostvari, bit će to još jedan dokaz da se generacijski politički pejzaž Europe pomaknuo udesno, unatoč godinama medijskog i školskog pritiska koji je mladima nudio samo jedan dopušteni moralni okvir.

Kraj mita o progresivnoj mladeži

Desetljećima je u zapadnim medijima vrijedilo pravilo: mladi glasaju lijevo, stariji desno. Stvarnost 2020-ih godina to pravilo razbija. Mladi u dijelovima Njemačke, Francuske, Nizozemske, Italije i Skandinavije sve češće biraju stranke koje govore o granicama, troškovima života, sigurnosti i kraju političke korektnosti. Ne zato što su „ekstremisti“, nego zato što žive posljedice politika koje su im prodavane kao moralna nužnost.

Migracijski pritisak, napadi u javnom prostoru, rast cijena stanovanja i energije, te osjećaj da se o svemu smije govoriti osim o stvarnim problemima, stvorili su generaciju koja više ne kupuje floskule. Kad 41 posto mladih u jednoj njemačkoj pokrajini glasa za AfD, to nije „nesretni izlet“. To je dijagnoza. Dijagnoza da su škole, NVO industrija i mainstream mediji izgubili monopol nad moralom.

Brumec u Večernjem podsjeća na ukorijenjeni stav da mladi još uvijek glasaju za ljevicu i progresivce, da prosvjeduju tražeći više prava za manjine i bune se „protiv sustava“. Stvarnost je obrnuta: mladi su danas u Europi sve skloniji desnici i populistima, ako uopće izlaze na izbore. Sličan pomak vidi se i među radničkim biračima, ali to je zasebna priča. Bitno je da se biračka baza AfD-a više ne može otpisati kao „bijes starijih“.

Što mladi zapravo kažu

Poruka s birališta nije misterij. Žele nove ljude u politici i kraj nametanja političke korektnosti, kako je i sam naslov Večernjeg sažeo. Žele da država prvo štiti vlastite građane, a ne da mjesečima objašnjava zašto je svaka kritika migracijskog kaosa „opasni govor“. Žele da se o kriminalu govori jezikom činjenica, a ne jezikom ideoloških priručnika.

U isto vrijeme, najstariji birači ostaju najotporniji na AfD. To je obrnuti svijet od onoga koji su nam godinama slikali: konzervativni stariji kao branitelji statusa quo, a mladi kao motor „progresa“. Danas su upravo mlađi ti koji traže lom s politikom koja im je ostavila nesigurne gradove i skupe račune. Generacija koja je odrasla uz pametne telefone i pandemijske restrikcije manje je strpljiva prema elitama koje propovijedaju solidarnost, a žive u četvrtima bez noćnih eksplozija i uličnih napada.

Lekcija protiv Možemo i SDP-ovih omladinskih formula

U Hrvatskoj dio ljevice i urbanih NVO-a i dalje glumi da je „mladost“ sinonim za zelenu, rodnu i migrantsku agendu. Rezultati iz Njemačke pokazuju koliko je ta formula istrošena. Kad mladi u Saskoj-Anhalt masovno biraju AfD, ne biraju „mržnju“. Biraju otpor prema sustavu koji ih je poučavao da je vlastiti interes sramota, a tuđi prioritet moralna dužnost.

Možemo i SDP-ove omladinske strukture u Hrvatskoj godinama grade politiku na pretpostavci da će studenti i mladi birači automatski slijediti aktivistički rječnik. Europski trend ide drugim putem. Tko i dalje misli da se izbori dobivaju kampanjama o „inkluziji“ dok cijene rastu, a ulice postaju nesigurnije, izgubit će i sljedeći val mladih birača. Ne zato što su mladi postali „desničari po udžbeniku“, nego zato što su prestali vjerovati udžbeniku.

Hrvatska rasprava o mladima često se svodi na besplatne karte, festivale i projektne natječaje. Njemački brojevi podsjećaju da birači od 18 do 24 godine gledaju i tko drži granicu, tko štiti žene u javnom prijevozu i tko smije reći da masovna migracija nije besplatni ručak. Tko to ignorira, ne gubi samo izbore. Gubi generaciju.

Što očekivati

Nedjeljni izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju bit će sljedeći test. Ako AfD i tamo pobijedi, debata u Berlinu više neće moći stati na moralnoj panici. Pitanje će biti političko: zašto mladi napuštaju stranke koje su im obećavale bolju budućnost, a isporučile skuplji život i slabiju državu.

Za Hrvatsku je poruka dvostruka. Prvo, generacijski mitovi više ne drže vodu. Drugo, tko ignorira migracije, troškove života i zamor od političke korektnosti, neće izgubiti samo starije birače. Izgubit će i one kojima je još donedavno pripisivao automatsku vjernost ljevici. Izvor: Večernji list.