Njemačka 10 točaka protiv islamističkog terora: noževi min. godinu, narukvice, AfD raste

Njemačka savezna vlada u srijedu, 16. rujna 2026., u Berlinu je usvojila paket od deset točaka kojim pooštrava borbu protiv islamističkog terorizma. Plan su na konferenciji za novinare predstavili savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) i ministrica pravosuđa Stefanie Hubig (SPD), a nakon odluke kabineta dokument ide u parlamentarnu proceduru. Povod nisu apstraktne strategije, nego krvavi obračun s realnošću: napadi na ulicama, rast broja potencijalnih počinitelja i politički pritisak birača koji više ne vjeruju u meke riječi o „integraciji“.

Prema njemačkom Uredu za zaštitu ustava, islamistički potencijal u 2025. iznosio je 28.645 osoba, od čega je 9110 klasificirano kao nasilno spremnih. Od početka 2016. zabilježeno je 17 napada s islamističkom pozadinom, s 24 mrtvih i više od 200 ozlijeđenih. Samo u 2025. spriječena su četiri atentata, a još jedan u 2026. Najbrutalniji recentni udarac bio je napad nožem 25. srpnja na berlinsku povorku: poginula je Poljakinja, 31 osoba je ozlijeđena, a napadač je ranije pokušao prići takozvanoj Islamskoj državi.

Noževi, narukvice i preventivni pritvor

U središtu paketa je kaznenopravno pooštrenje. Za osobito opasne tjelesne ozljede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je žrtva u osobitom smjeru ugrožena, predviđena je minimalna kazna zatvora od jedne godine. Dobrindt je jasno rekao da se to ne odnosi samo na terorističke motive, nego na sve takve napade nožem. Paralelno se širi kazneno djelo uporabe oznaka terorističkih organizacija, uvodi se poseban delikt za skupljače donacija za terorističke svrhe još prije nego što novac stigne do mreže, a u maloljetničkom pravu sudovi moraju obrazložiti zašto se na osobe od 18 do 20 godina primjenjuje blaže maloljetničko zakonodavstvo.

Za osobe označene kao Gefährder (osobe od kojih se očekuje ozbiljna prijetnja) kabinet traži jedinstvene savezne standarde za elektronske narukvice i preventivni pritvor. Odricanje od tih mjera dopušteno je samo ako se u pojedinom slučaju prikriveni nadzor pokaže prikladnijim. Policije saveznih država dobile bi i ovlasti za očuvanje prometnih podataka kako bi se kasnije mogli prikupiti dokazi. Poruka je politički jednostavna: tko je na listi kao realna prijetnja, više ne može živjeti u sivoj zoni između policijskog dosjea i ulice.

AfD kao politički barometar

Njemački mediji, uključujući Spiegel, otvoreno pišu da deset točaka nije usmjereno samo na ekstremiste, nego i na biračko tijelo. Rast AfD-a godinama se hranio upravo osjećajem da vlasti više štite narativ nego građane. Večernji.hr u svojoj analizi ističe isti okvir: vlada ide u obračun s islamistima kako bi zaustavila rast AfD-a. To nije kompliment AfD-u, nego priznanje da je politika otvorenih vrata i blagih kazni proizvela političku cijenu. Kad birači vide noževe na festivalima i u vlakovima, lijevi moralizam prestaje biti izborna valuta.

Upravo zato je paket važan i izvan Njemačke. Hrvatska je članica Schengena i NATO-a. Dublin transferi, sekundarna migracija i povratci iz Austrije i Njemačke nisu teoretski scenariji. Ako Berlin konačno priznaje da je islamistička prijetnja mjerljiva u desecima tisuća osoba, onda je pitanje za Zagreb jasno: tko u Hrvatskoj još prodaje priču da je svaka stroža kontrola granice mržnja, a svaka deportacija nehumanost?

Poruka za Hrvatsku i Možemo

U hrvatskoj javnoj raspravi, osobito u Zagrebu pod utjecajem Možemo, migracijska i sigurnosna debata često se svodi na floskule o otvorenosti i raznolikosti. Njemačke brojke demantiraju tu romantiku. Nasilni potencijal od 9110 osoba nije statistička greška. Minimalna godina zatvora za opasne nožarske napade nije fašizam, nego elementarna zaštita javnog reda. Elektronske narukvice za označene prijetnje nisu država nadzora, nego pokušaj da se spriječi sljedeći napad prije nego što se piše nekrolog.

Istodobno paket uključuje i prevenciju: digitalni streetwork, lokalna partnerstva, jačanje kompetencijskog centra za deradikalizaciju pri saveznom uredu za migracije. To nije zamjena za kaznu. To je priznanje da se mladi radikaliziraju online brže nego što birokracija piše izvješća. Hrvatska bi trebala gledati što Berlin radi kad ga birači stisnu, a ne što govore zagrebački aktivisti kojima je granica uvijek problem, a nož uvijek izolirani incident.

Što slijedi

Plan je usvojen u kabinetu i ide u njemački parlament. Koliko će od deset točaka preživjeti parlamentarne kompromise, pokazat će idući mjeseci. Bitno je već sada: najveća ekonomija EU-a više ne može pretvarati da je islamistički teror marginalija. Brojke, mrtvi i AfD u anketama zatvorili su tu laž. Za Hrvatsku je pouka dvostruka. Prvo, sigurnost nije luksuz za bogate sjeverne države. Drugo, tko u Zagrebu i dalje relativizira rizik radikalnog islama i ilegalne migracije, radi protiv interesa hrvatskih građana, a ne za Europu.

Izvor: Večernji.hr, Epoch Times Deutschland, Savezni ured za zaštitu ustava (Njemačka)