Trumpov pritisak na NATO: u igri povlačenje 25.000 američkih vojnika iz Europe
Reuters/Večernji: Pentagonova šestomjesečna revizija može opet otvoriti smanjenje od ~25.000 vojnika (sada >81.000). Hegseth u lipnju umjesto objave smanjenja najavio reviziju; 57 pitanja saveznicima. Savez nije pred raspadom, ali Europa sumnja u američku pouzdanost i traži manju ovisnost o američkom oružju.

BRUXELLES / WASHINGTON – Američki pritisak na NATO nije još doveo do velikog povlačenja snaga iz Europe, ali je promijenio način na koji saveznici gledaju vlastitu sigurnost. Opsežna Reutersova analiza, koju 17. i 18. rujna 2026. prenose Večernji list i tportal, zaključuje: savez je pod ozbiljnim pritiskom, ali zasad nije pred raspadom. U središtu neizvjesnosti ostaje šestomjesečna revizija američkog vojnog rasporeda u Europi. Jedan od mogućih ishoda ponovno je povlačenje oko 25.000 vojnika.
Brojke: više od 81.000, a priča ide prema 25.000 manje
SAD trenutačno u Europi ima više od 81.000 pripadnika oružanih snaga, uz oscilacije zbog rotacija i vježbi. Prije Trumpova prvog mandata prosjek je bio oko 65.000, tijekom prvog mandata oko 74.000, a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. dosegnuo je oko 105.000. Do Trumpova povratka 2025. broj se spustio približno na današnju razinu.
Američki ministar obrane Pete Hegseth u lipnju je na sastanku ministara obrane NATO-a najavio reviziju. Prema dvojici američkih dužnosnika, prije Bruxellesa planirao je objaviti smanjenje od oko 25.000. Takav bi potez snage spustio ispod zakonskog minimuma od 76.000 vojnika. Umjesto objave došla je šestomjesečna revizija. Tri osobe upoznate s procesom za Reuters kažu da bi jedan od mogućih ishoda opet mogao biti prijedlog o povlačenju 25.000 vojnika.
57 pitanja saveznicima
Pentagon je u kolovozu, navodi Reuters, pripremio dokument s 57 pitanja kojima se procjenjuje vojna, financijska i politička predanost saveznika SAD-u. Jedno od pitanja odnosi se i na javnu podršku prioritetima američke vanjske politike. Poruka iz Washingtona glasi: veća europska odgovornost za obranu Europe.
Devet sadašnjih i bivših američkih dužnosnika upozorava da republikanci i demokrati u Kongresu, kao i veliki proizvođači oružja s europskim kupcima, imaju snagu kojom bi mogli blokirati američko povlačenje iz NATO-a. To nije jamstvo. To je protuteža. Dok traje revizija, Europa ne smije sjediti i čekati memo.
Europa kupuje drugdje i broji sumnje
Posljedice Trumpove politike već se vide. Saveznici sumnjaju u dugoročnu pouzdanost SAD-a. Kanada je u lipnju odabrala australski radarski sustav vrijedan 1,7 milijardi dolara umjesto američkog. Razmatra švedske zrakoplove za rano upozoravanje i mogući Gripen umjesto dodatnih F-35. Poljska, Danska, Španjolska, Norveška, Turska, Francuska i Njemačka istražuju kako smanjiti ovisnost o američkom oružju i tehnologiji. Takav zaokret traje godinama, ne tjednima.
Istodobno Portugal, Norveška, Njemačka i Španjolska javno poručuju da je NATO ujedinjen. Norveška SAD i dalje zove najvažnijim saveznikom. Iza protokola raste anketna sumnja: dio Europljana sve manje vjeruje da bi Amerika došla braniti Europu. Za članak 5. nije dovoljan papir. Potrebno je da Moskva vjeruje da bi SAD doista reagirao.
Ruski pritisak i hrvatski interes
Europa ne mijenja politiku samo zbog Trumpa. Rat u Ukrajini i procjena dugoročne ruske prijetnje ostaju ključni. Reuters navodi incidente koje europske države povezuju s Moskvom: dron na njemačku zračnu luku, požar u poljskoj tvornici dronova, ruski dronovi u rumunjskom zračnom prostoru, krstareća raketa pala na Poljsku. Rusija odgovornost odbacuje. Europski dužnosnici to čitaju kao test jedinstva.
Za Hrvatsku kao NATO članicu poruka je dvostruka. Prvo: oslanjanje isključivo na američki kišobran postaje skuplje i neizvjesnije. Drugo: tko želi odvraćanje, mora imati vlastite snage, infrastrukturu i političku volju, ne samo priopćenja. Savez ne puca danas. Ali se pregovara u tvrđim uvjetima: 25.000 vojnika manje nije statistika. To je rupa u odvraćanju koju Europa mora znati zatvoriti sama, ili platiti cijenom ranjivosti.
Dok Washington broji savezničku „predanost“, Zagreb mora brojati vlastite kapacitete: od A5 i savezničkih vježbi do spremnosti da se južni i istočni bok ne tretiraju kao tuđi problem. Geopolitika se ne čeka. Ona se plaća unaprijed, oružjem, ljudima i jasnom politikom.
Izvori: Večernji.hr (17.9.2026.), tportal / Reuters
Izvor: www.vecernji.hr
Komentari
Trump brani sina zbog ruskog novca na svadbi: Kremlev platio, predsjednik kaže da je to uobičajeno
Njemačka u nedjelju: AfD juri SPD u Mecklenburgu, Berlin podijeljen, Merz pred novim udarcem
Trump potpisao Grahamove sankcije Rusiji: udar na naftu, kupce i mir; Iran do 2031
Kovačević (DF/Komšić) optužuje Hrvatsku za agresiju i okupaciju Predsjedništva BiH
