Zaboravljena priča iz povijesti: irska Republika Connaught trajala je samo dvanaest dana
U kolovozu 1798., uz pomoć francuske vojske, irski pobunjenici proglasili su Republiku Connaught nadahnuti Francuskom revolucijom. Kratkotrajna republika ugušena je već sredinom rujna, u bitci kod Ballinamucka.
Kraj 18. stoljeća u Irskoj obilježen je nemirima i težnjama za neovisnošću od britanske vlasti, koja je nad otokom vladala još od 12. stoljeća. Inspirirani Francuskom revolucijom i Američkim ratom za neovisnost, irski pobunjenici, okupljeni oko organizacije Ujedinjeni Irci, sanjali su o republici oslobođenoj britanskog utjecaja.
Ta organizacija, osnovana 1791. u Belfastu pod vodstvom Theobalda Wolfea Tonea, težila je ujedinjenju katolika, prezbiterijanaca i drugih vjerskih skupina u borbi za zajednički cilj – republikansku Irsku. Stoljetni sukobi između vladajuće protestantske elite i potlačenog katoličkog stanovništva, uz diskriminaciju prezbiterijanaca, dodatno su podgrijavali napetosti, a 1798. godine izbio je veliki Irski ustanak protiv britanske vlasti.
U ljeto 1798., gotovo dva mjeseca nakon što je britanska vojska ugušila većinu pobunjeničkih snaga u istočnim i sjevernim dijelovima Irske, francuska vojna podrška konačno je stigla. Dana 22. kolovoza 1798. oko tisuću francuskih vojnika pod zapovjedništvom generala Jeana Josepha Amablea Humberta iskrcalo se na obalu grofovije Mayo, na sjeverozapadu Irske. Njihov dolazak izazvao je oduševljenje među lokalnim stanovništvom, a oko pet tisuća irskih pobunjenika pridružilo se francuskim snagama.
Zajedničkim snagama pobunjenici su postigli značajan uspjeh u bitci kod Castlebara, poznatoj i kao Castlebarske utrke, gdje su natjerali britanske snage na povlačenje. Nakon te pobjede, 27. kolovoza 1798. proglašena je Republika Connaught, nazvana po pokrajini Connacht gdje su ustanici preuzeli kontrolu. John Moore, irski prezbiterijanac, imenovan je predsjednikom te kratkotrajne republike, zamišljene kao korak prema široj irskoj neovisnosti.
Unatoč početnom uspjehu, Republika Connaught bila je izuzetno kratkog vijeka. Britanske vlasti brzo su organizirale protunapad, shvaćajući opasnost koju predstavlja francusko-irski savez. Dana 8. rujna 1798., u bitci kod Ballinamucka, brojnije i bolje opremljene britanske snage porazile su pobunjenike, čime je označen kraj Republike Connaught, koja je postojala samo dvanaest dana. Francuski vojnici koji su se predali kasnije su razmijenjeni za britanske ratne zarobljenike, dok je većina zarobljenih irskih pobunjenika pogubljena.
Još jedan pokušaj francuske intervencije dogodio se 12. listopada 1798., kada je flota od tri tisuće vojnika, uključujući i Wolfea Tonea, pokušala iskrcavanje u grofoviji Donegal. Britanska mornarica presrela je francuske brodove, a nakon trosatne bitke kod otoka Tory francuske snage bile su prisiljene odustati. Wolfe Tone je zarobljen i kasnije umro u zatvoru, navodno samoubojstvom.
Pad Republike Connaught i gušenje Irskog ustanka 1798. imali su dalekosežne posljedice: godine 1800. doneseni su Zakoni o uniji kojima je ukinut irski parlament, a Irska je formalno pripojena Ujedinjenom Kraljevstvu od 1. siječnja 1801., ostavši pod izravnom britanskom vlašću sljedećih 122 godine. Unatoč kratkom trajanju, Republika Connaught ostala je simbol irskog otpora čiji je duh nastavio živjeti u kasnijim borbama, uključujući Uskrsni ustanak 1916. i konačno osnivanje neovisne Irske.
