MATICA UZALUD MOLILA: Grad promijenio i Ulicu Filipa Lukasa, iako 'nije bio ustaša'

Kontroverzni potez Grada: preimenovanje Ulice Filipa Lukasa

Grad Zagreb, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i vijećnicima iz Možemo, donio je odluku o preimenovanju Ulice Filipa Lukasa u Ulicu Nade Iveljić. Potez je dio šireg OKRUGA mjera uklanjanja naziva povezanih s režimom NDH, ali je izazvao oštre reakcije i različita tumačenja njihove povijesne uloge.

Preimenovanje je provedeno unatoč otvorenom apelu Matice hrvatske, koja je jasno upozorila da Filip Lukas nema dokumentiranu povezanost s ustaškim režimom, i stoga njegovo ime ne zaslužuje mijenjanje. Unatoč tom apelu, Grad je odlučio nastaviti s promjenom imena, naglašavajući potrebu da gradske ulice reflektiraju suvremene vrijednosti i antifašističke pouke.

Stav Matice hrvatske: apel i argumenti za ostanak Lukasa

Matica hrvatska, kroz javno priopćenje, pozvala je zastupnike da ne glasaju za preimenovanje Ulice Filipa Lukasa. Naveli su da Filip Lukas, prema njihovim saznanjima, nije imao veze s ustašama ili režimom NDH, pa stoga njegovo ime ne zaslužuje biti izbrisano iz kartografije grada. Također su upozorili na rizik da takve odluke budu donesene bez dovoljno čvrstih dokaza o povijesnom kontekstu pojedinaca te da bi mogle potkopati dosadašnje nastojanje da povijest ostane provjerena i jasna.

Iz priopćenja se može iščitati jasna diferencijacija između želje da se uklone simboli prošlosti i potrebe za potpunim, temeljitim raspravama o povijesnom kontekstu svakog pojedinog naziva, kako bi se izbjegle pogrešne ili jednostrane presude.

Pravni i politički okvir odluke Grada

Preimenovanje je provedeno u okviru napora Grada Zagreba da ukloni nazive povezane s NDH-om. Grad je naglasio da odluka ide u smjeru jačanja demokratskih vrijednosti, tolerancije i pomirenja te da nije riječ o licemjernom brisanju povijesti, već o rekonstrukciji javnog prostora koji odražava suvremene vrijednosti. Međutim, odluku su osporili oni koji tvrde da takve promjene treba temeljito argumentirati i da se ne smiju donositi na temelju jednodimenzionalnih kriterija ili bez jasnih dokaza o povezanosti pojedinaca s negativnim povijesnim razdobljima.

Odluka je izazvala raspravu o tome što znači pravilno interpretirati povijest i koliko je legitimno prilagoditi javni prostor promjenama. Jedni tvrde da je cilj jasno i hrabro suočiti se s prošlošću, drugi upozoravaju da se bez čvrstih povijesnih temelja može doći do pogrešnih zaključaka i zabrinuti su za mogućnost stavljanja pitanja na druge uzorke u budućnosti.

Što kaže javnost i kako ova odluka odjekuje u Zagrebu?

Reakcije građana i stručnjaka različito su raspoređene. Neki podržavaju potez Grada jer vide u njemu signal borbe protiv naučavanja i glorifikacije prošlosti. Drugi, uključujući dijelove kulturnih i povijesnih zajednica, ukazuju na bitnu potrebu da se ne žuri s prosudbama i da se provede temeljita provjera povijesnih sporazuma prije bilo kakvog preimenovanja. U izvjesnim slučajevima, glasovi su upućivali na to da bi Grad trebao omogućiti šire otvorene rasprave i transparentne pokazne dokaze prije donošenja konačne odluke.