U posljednjim raspravama primijetio sam nešto što se više nije moglo ignorirati. Unutar iste, desno orijentirane publike počele su se pojavljivati sve vidljivije razlike između mlađih i starijih. Isti svjetonazor, iste temeljne vrijednosti, ali drugačiji ton, drugačiji naglasci i, čini se, drugačiji pogled na svijet.

Posebno je to došlo do izražaja na pitanju Izraela i vojne suradnje Hrvatske. Reakcije mlađe publike bile su znatno oštrije i kritičnije, dok su stariji pokazivali oprez, ali i jasnu sklonost nastavku suradnje.

Kako bih provjerio radi li se o dojmu ili stvarnoj podjeli, odlučio sam provesti anketu na dvije platforme – Instagramu, gdje dominira mlađa publika, i Facebooku, gdje prevladava starija generacija. Rezultati su pokazali da razlika nije samo primjetna. Ona je duboka.

Na pitanje „Podržavate li ovu odluku predsjednika Milanovića da Hrvatska vojska neće surađivati s Izraelom?“, dvije skupine desno orijentirane publike dale su dijametralno različite rezultate. Riječ je o istoj temi, istom političkom prostoru, ali potpuno drugačijoj generacijskoj strukturi.

Rezultati anketa

Instagram, mlađa publika, pokazala je sljedeće rezultate:
ZA prekid suradnje s Izraelom 82 posto
PROTIV 18 posto
Ukupno 676 glasova

[[SLIKA_1]]

Facebook, starija publika, pokazao je suprotnu sliku:
ZA prekid 32 posto
PROTIV prekida, odnosno ZA nastavak suradnje 68 posto
Ukupno 220 glasova
Doseg objave 2,2 tisuće korisnika

[[SLIKA_2]]

Razlika je gotovo zrcalna. Dok mlađa desnica u ogromnoj većini odbacuje suradnju s Izraelom, starija je većinski brani. To nije razlika u nijansama. To je generacijski raskol.

Tko čini Facebook publiku

Struktura gledatelja Facebook objave jasno pokazuje da dominira starija generacija.

Spol je raspoređen ovako: 79 posto muškarci, 19 posto žene, 2 posto nepoznato.

Dobne skupine su sljedeće:
55 do 64 godine 23,8 posto
35 do 44 godine 21,3 posto
45 do 54 godine 21,2 posto
Ostalo, uključujući 65 plus, 33,7 posto

[[SLIKA_3]]

Najveća koncentracija je između 45 i 64 godine. To je generacija politički formirana tijekom devedesetih i ranih dvijetisućitih.

Upravo ta generacija s 68 posto većinom odbija ideju prekida suradnje s Izraelom.

Razlog leži u političkom iskustvu. Njihov identitet izgrađen je u razdoblju Domovinskog rata, međunarodne izolacije i dugog procesa ulaska Hrvatske u NATO. Savezništva za njih nisu apstraktna diplomacija, nego sigurnosna infrastruktura. NATO nije tek politički okvir, nego simbol opstanka i potvrda da Hrvatska više nikada neće ostati sama.

U tom mentalnom okviru, prekid suradnje s Izraelom ne doživljava se kao moralna poruka, nego kao potencijalna destabilizacija i nepotrebno riskiranje međunarodnog položaja Hrvatske. Vanjska politika promatra se kroz prizmu realpolitike, vojno sigurnosne ravnoteže i očuvanja pozicije unutar zapadnog bloka.

Kod starije desnice prisutan je i snažniji civilizacijski i identitetski pogled na Bliski istok, u kojem se Izrael promatra kao partner unutar zapadnog kruga država.

Tko čini Instagram publiku

Instagram pokazuje potpuno drugačiju sliku.

Dobna struktura je sljedeća:
13 do 17 godina 0,3 posto
18 do 24 godine 16,0 posto
25 do 34 godine 43,1 posto
35 do 44 godine 20,2 posto
45 do 54 godine 10,2 posto
55 do 64 godine 6,0 posto
65 plus 4,2 posto

[[SLIKA_4]]

Ključna činjenica jest da je 59 posto publike mlađe od 35 godina, a 79 posto mlađe od 45 godina. Najveći segment čini skupina od 25 do 34 godine s 43,1 posto.

I upravo ta publika s 82 posto podržava prekid suradnje s Izraelom.

Za razliku od starije generacije, ova skupina nema emocionalni odnos prema NATO-u kao simbolu izlaska iz izolacije. Oni su odrasli u svijetu u kojem je članstvo Hrvatske u zapadnim savezima već bilo činjenica, a ne povijesna pobjeda.

Njihov politički identitet formiran je uz ratove na Bliskom istoku, globalne krize, migrantski val, pandemiju, inflaciju i informacijski rat u kojem društvene mreže postaju primarni izvor informacija.

Za njih je pitanje Izraela pitanje moralne dosljednosti, dvostrukih standarda i suverenosti, a ne pitanje lojalnosti zapadnom bloku. Mlađa desnica često naglašava selektivno tumačenje međunarodnog prava i percepciju da se male države prečesto svrstavaju bez stvarnog izbora. U tom kontekstu, prekid suradnje s Izraelom doživljava se kao signal samostalnosti i odmaka od automatizma.

Za tu generaciju Izrael nije nedodirljivi partner, nego država čiji se potezi mogu i trebaju kritički promatrati.

Dvije političke psihologije

Facebook publika, dominantno muška i starija od 45 godina, razmišlja strateški i institucionalno. Naglasak je na stabilnosti, savezništvima i sigurnosnoj arhitekturi. Država je sustav koji mora funkcionirati u mreži međunarodnih odnosa.

Instagram publika, dominantno između 25 i 34 godine, razmišlja identitetski i suverenistički. Naglasak je na moralnoj dosljednosti, autonomiji odluke i kritici globalnih centara moći. Država je prije svega politički subjekt koji mora pokazati karakter.

Stariji se boje destabilizacije i gubitka međunarodne pozicije. Mlađi se boje podložnosti i gubitka samostalnosti.

NATO kao temelj ili kao alat

Razlika se dodatno produbljuje u percepciji NATO-a.

Za stariju generaciju NATO predstavlja sigurnosni temelj i potvrdu pripadnosti Zapadu. Savezništvo se ne dovodi olako u pitanje.

Za mlađu generaciju NATO je instrument. Ako instrument ne služi nacionalnom interesu ili moralnoj dosljednosti, o njemu se može raspravljati.

Ta razlika objašnjava zašto 82 posto mlađe publike podržava prekid suradnje, dok 68 posto starije publike takav potez vidi kao nepotrebno riskiranje.

Sukob iskustava, a ne domoljublja

Ne radi se o sukobu ljubavi prema državi, nego o sukobu povijesnog iskustva.

Stariji su politički sazrijevali u vremenu kada je međunarodna izolacija bila realna prijetnja, a savezništva pitanje opstanka.

Mlađi su odrasli u razdoblju globalizacije, informacijske dominacije i sve izraženijih dvostrukih standarda u međunarodnim odnosima.

Stariji su oblikovani traumom izolacije. Mlađi su oblikovani nepovjerenjem prema globalnim strukturama.

Desnica u fazi redefinicije

Rezultati anketa i demografski podaci pokazuju da hrvatska desnica više nije homogeni blok s jedinstvenim refleksom prema vanjskoj politici.

Unutar istog političkog prostora danas postoje dvije jasno profilirane struje. Jedna je mlađa, suverenistička i izraelski kritična. Druga je starija, institucionalna i prozapadno orijentirana.

Jedna generacija nacionalni interes vidi kroz stabilnost saveza. Druga ga vidi kroz autonomiju i moralnu dosljednost.

Ako se taj generacijski jaz nastavi produbljivati, hrvatska desnica morat će redefinirati svoj odnos prema pojmovima suvereniteta, savezništva i nacionalnog interesa.

Brojke su jasne. Osamdeset dva prema trideset dva. Dva svijeta unutar istog političkog prostora.

Ovo nije samo rasprava o Izraelu. Ovo je presjek budućeg političkog smjera desnice u Hrvatskoj.