PENAVA: DOK SMO MI NA STRAŽI, ČETNIČKA SRBIJA NEĆE U EU. TRI LOKACIJE ZA SPOMEN-PARK

Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta i Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, u četvrtak je nakon odgode sjednice zbog kvoruma rekao ono što Hrvatska treba čuti jasno. Osnivanje javne ustanove za žrtve poraća je „neupitan smjer“. Tri lokacije za spomen-park su na stolu: Udbina, Macelj i Mirogoj. Tezno kod Maribora čeka 2027. I, najtvrđe: dok je Domovinski pokret na straži, četnička Srbija ne ulazi u EU.

To nije jutrošnja vijest o palači i praznim stolicama. To je konkretan politički paket. Ustanova. Spomen-park. Tezno. Husina jama. Deklaracija Europskog parlamenta. I crvena crta prema Beogradu nakon Vučićeva nastupa u UN-u.

Penava je novinarima poručio da bavljenje komunističkim zločinima „ni na koji način“ ne znači umanjivanje nacističkih i fašističkih zločina. Cilj nije relativizacija. Cilj je istina o poraću koju su desetljećima gurali pod tepih.

Tri lokacije, ništa još dogovoreno

Javna ustanova trebala bi upravljati budućim spomen-parkom. U okviru parka: kosturnica i muzej s predmetima žrtava poslijeratnog komunističkog terora. Penava je kao moguća mjesta naveo Udbinu, Macelj i Mirogoj. Odmah je dodao: tema je „predelikatna“ i ništa još nije dogovoreno.

To je pošteno. Lokacija nije marketinški slogan. To je državna odluka o mjestu sjećanja. Udbina. Macelj. Mirogoj. Tri teška imena. Tri različite simbolike. Dok nema dogovora, nema ni lažne najave „već riješeno“.

Penava je potvrdio da je današnja sjednica odgođena zbog nedostatka kvoruma. Odbacio je tezu o sukobu unutar većine. „Tu je i Zvonimir Frka-Petešić. Apsolutno smo zajedno u ovoj priči, zajedno držimo većinu i imamo Vladu“, rekao je. Temu Povjerenstva prihvatio je, kako kaže, „u dogovoru s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem“, ocijenivši je važnom za raspetljavanje prošlosti.

Tezno: 15.000 žrtava, rov od 930 metara, 2027.

Među sedam točaka koje je Penava izdvojio, Tezno kod Maribora stoji kao otvorena rana. Protutenkovski rov dug oko 930 metara. Procjena koju je iznio: oko 15.000 žrtava, većinom Hrvata. To nije fusnota. To je masovna grobnica hrvatskog naroda na slovenskom tlu.

„Čekamo informaciju slovenske strane koliko bi koštala istraživanja i radovi na Teznu. Riječ je o značajnim novcima“, rekao je. Kao godinu za konkretnije korake naveo je 2027. „Kada, ako ne 2027.?“

Politički trenutak ocjenjuje povoljnim zbog dolaska Janeza Janše na čelo slovenske vlade. „Imamo povijesnu šansu učiniti te iskorake i jedan poprilično uzak vremenski okvir.“ To je jasna poruka: prozor postoji. Ako se zatvori, Hrvatska će opet čekati desetljećima.

Husina jama i deklaracija EP-a

Na popisu je i Husina jama u BiH. Prema Penavinim riječima, u nju je bačeno između 1000 i 2000 ljudi, uglavnom iz cetinskog kraja. Jama je, tvrdi, desetljećima bila zatvorena i zatrpavana smećem kako bi se prikrio zločin. To nije arheologija. To je prikrivanje masovnog zločina smećem.

Povjerenstvo bi od Europskog parlamenta tražilo i deklaraciju o komunističkim zločinima za Hrvatsku, po uzoru na dokument koji se odnosi na Sloveniju. Jednako mjerilo. Ne dvostruki standard. Ako EP može za Sloveniju, može i za Hrvatsku.

Osmočlano Povjerenstvo osnovano je u srpnju 2025. Čine ga državni tajnici iz MUP-a, MVEP-a te ministarstava kulture i branitelja, predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić te dvojica članova iz Hrvatskog državnog arhiva i Instituta za povijest. Institucionalni sastav postoji. Treba kvorum. Treba tempo. Treba novac za Tezno.

Dok smo mi na straži: četnička Srbija neće u EU

Penava se osvrnuo i na govor srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u UN-u i njegove poruke o Hrvatskoj. Ponovno je kritizirao odnos srbijanske vlasti prema četničkom pokretu. Rekao je da Hrvatska nema ništa protiv članstva Srbije u EU-u, ali je crvena crta kristalna:

„Dok god je Domovinski pokret na straži, nema šanse da četnička Srbija uđe u EU.“

To je rečenica koja mora stajati u naslovu. Ne meka formulacija o „dijalogu“. Ne diplomatska magla. Srbija koja veliča četnike i s govornice UN-a udara po Hrvatskoj ne dobiva prolaznicu u klub. Dok je Domovinski pokret na straži, prolaza nema.

Na kritike lijeve oporbe da se pod idejom komemorativnog centra pokušava rehabilitirati vojska NDH, Penava je odgovorio da cilj nije relativiziranje bilo kojeg totalitarnog režima. „Istina prva, ali vodimo računa o osjećajima. Ne želimo provocirati ni vrijeđati nikoga, a najmanje manipulirati istinom.“ Dodao je da se „malo grozi situacije“ u kojoj ljudi smatraju da komunističke, nacističke ili fašističke zločine treba štititi.

Što Narodni Reporteri traže

Jutrošnja odgoda zbog kvoruma nije kraj priče. Četvrtak je donio sadržaj. Ustanova je neupitna. Tri lokacije su imenovane. Tezno ima godinu: 2027. Janša je šansa. Husina jama je na popisu. EP deklaracija je cilj. Vučić i četnička Srbija dobili su jasnu poruku o EU.

Hrvatska ne smije dopustiti da 15.000 žrtava u rovu kod Maribora ostane administrativna fusnota. Ne smije dopustiti da se jame zatrpavaju smećem dok elite pričaju o „osjećajima“. I ne smije biti tiha dok Beograd s UN govornice dijeli lekcije.

Povjerenstvo ima sastav. Treba kvorum. Treba odluke. Treba cijenu iz Ljubljane. Treba lokaciju za park. Treba deklaraciju. I treba držati crvenu crtu: četnička Srbija ne ulazi u EU dok je Domovinski pokret na straži. To nije parola. To je državni interes.