Penava razgovarao s Janšom o masovnoj grobnici u Teznom i povratku posmrtnih ostataka žrtava

Istraživanje masovne grobnice u Teznom kod Maribora i mogućnost da se posmrtni ostaci hrvatskih žrtava vrate u Hrvatsku bili su u središtu razgovora potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave i slovenskog premijera Janeza Janše, održanog u utorak u Ljubljani.

Na sastanku su, uz Penavu i Janšu, sudjelovali saborski zastupnik Stipo Mlinarić te Mitja Ferenc, predsjednik slovenske Komisije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta, sa suradnicima. Prema navodima Domovinskog pokreta, Janša je iskazao spremnost slovenske strane na suradnju s hrvatskim institucijama u nastavku istraživanja grobišta, što potvrđuje i slovenski Zakon o prikrivenim vojnim grobištima.

Penava je nakon razgovora poručio da Hrvatska i Slovenija trebaju zajednički raditi na rasvjetljavanju poslijeratnih zločina te omogućiti dostojan ukop žrtava, uz jasno utvrđivanje odgovornosti za počinjene zločine. "Hrvatska danas s Domovinskim pokretom ima najdesniju vladu od osamostaljenja, a u Sloveniji je ponovno na vlasti domoljubna opcija koja želi zajedno s nama otkrivati, istraživati i dokumentirati masovne grobnice te dostojanstveno sahraniti žrtve", rekao je Penava.

Govoreći o daljnjim koracima, Penava je predstavio planove hrvatskih institucija za izgradnju spomen-parka s kosturnicom u Hrvatskoj, u kojem bi se mogli pohraniti posmrtni ostaci pronađeni u Teznom, ali i na drugim stratištima. Tezno je opisao kao jednu od najvećih poznatih masovnih grobnica u Europi.

"Titov komunistički režim odgovoran je za najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata na tlu Europe. Hrvatsku i Sloveniju povezuje zajednička tuga i bolno sjećanje, ali i odgovornost za rasvjetljavanje ovih zločina i jasnu osudu jugoslavenskog komunizma koji ih je sustavno izvršavao", rekao je Penava, najavivši intenziviranje aktivnosti hrvatskih i slovenskih institucija na istraživanju i dokumentiranju lokacija posmrtnih ostataka.

Penava i Mlinarić prije sastanka sa slovenskim premijerom posjetili su i slovenski parlament, gdje su također razgovarali o istraživanju poslijeratnih zločina te pronalasku i dostojnom ukopu žrtava čija grobna mjesta do danas nisu obilježena.

Masakr u Teznom odnosi se na događaje nakon Drugog svjetskog rata, kada je pobjednička partizanska vojska strijeljala oko 15 tisuća vojnih zarobljenika, mahom pripadnika ustaške vojske. Desetljećima prešućivana stratišta poput Teznog tek se posljednjih godina sustavno istražuju, a hrvatske institucije poručuju da dostojanstven ukop žrtava i utvrđivanje istine duguju obiteljima koje desetljećima čekaju odgovore.