UDARNO
POLITIKA

Prva znanstvena monografija o iregularnim migracijama: granica je suverenost, ne hotel

Plejada objavila knjigu Gorana Džidića o sekuritizaciji iregularnih migracija. Teza: od 2015. hrvatska politika nije samo žica, nego geopolitičko pozicioniranje kao čuvar vanjske granice EU i Schengena. Znanost potvrđuje narodni refleks. Možemo! i SDP i dalje prodaju meki humanitarni film.

Redakcija· 14. ruj 2026. u 23:20· 👁 95
Prva znanstvena monografija o iregularnim migracijama: granica je suverenost, ne hotel
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Nakladnička kuća Plejada objavila je prvu znanstvenu monografiju na hrvatskom jeziku koja iregularne migracije u Hrvatskoj sustavno analizira kroz odnos sigurnosti, geopolitike i medija. Knjiga Gorana Džidića nosi naslov Hrvatska i iregularne migracije. Geopolitički interesi i sigurnosni izazovi na predziđu EU. Objavljena je 14. rujna 2026. i nije akademska ukrasnica. To je mapa onoga što građani već godinama osjećaju: granica nije hotel. Granica je suverenost. Hrvatska politika prema iregularnim migracijama od 2015. nije bila samo odgovor na pritisak na žici, nego i instrument geopolitičkog pozicioniranja kao pouzdanog čuvara vanjske granice Europske unije i Schengena.

Narodni Reporteri ovu knjigu čitaju bez lažne neutralnosti. Znanost ovdje potvrđuje narodni refleks. Možemo! i SDP i dalje prodaju mekani humanitarni okvir. Džidićeva studija pokazuje kako se to isto pitanje u stvarnosti pretvorilo u nacionalnu sigurnost i geopolitiku. Hrvatska mora ostati tvrdi čuvar, ne prihvatni centar Europe.

Što knjiga tvrdi: više od žice

Jedna od središnjih teza monografije, kako ističe Plejada, jest da odnos Hrvatske prema iregularnim migracijama nije moguće razumjeti samo kroz pitanje zaštite granice. Mora se čitati i kroz geopolitičko pozicioniranje prema Europskoj uniji i nastojanje da se Hrvatska afirmira kao pouzdan čuvar njezine vanjske granice. Od 2015. politika nije bila tek reakcija. Bila je i alat: ostvarivanje strateških interesa, ulazak u Schengen, osnaživanje granica prema nestabilnom jugoistočnom susjedstvu.

Središnje istraživanje ne pita samo jesu li iregularne migracije sigurnosni problem. Pita kako i zašto su postale sigurnosno pitanje te kakve je geopolitičke interese Hrvatska pritom ostvarivala. Ključni zaključak povezuje sekuritizaciju migracija s hrvatskim pozicioniranjem prema Zapadnoj Europi i s ciljem ulaska u Schengen. Drugim riječima: tko drži predziđe, ulazi u klub. Tko se pretvara da je granica folklor, ostaje periferija.

Knjiga spaja tri razine: medije i javni diskurs, političke aktere i konkretne sigurnosne prakse, te zakone i strateške dokumente. Time se vidi postupni prijelaz. Od migracijskog i humanitarnog okvira prema nacionalnoj sigurnosti i geopolitici. To nije teorijska nijansa. To je opis stvarnosti na terenu, u javnosti i u institucijama.

Sekuritizacija nije uvreda, nego opis

Ljevica voli riječ sekuritizacija kao optužnicu. Kao da je svako povezivanje migracija i sigurnosti automatski greška. Džidićeva monografija radi obrnuto: pokazuje mehanizam. Mediji oblikuju okvir. Akteri donose odluke. Prakse na granici i u zakonu pretvaraju diskurs u politiku. Kad se iregularni tokovi miješaju s organiziranim krijumčarenjem, pritiskom na sustav i geopolitičkim igrama oko vanjske granice EU, država koja to ne imenuje kao sigurnost nije humanitarna. Ona je naivna.

Hrvatska je predziđe. To nije metafora za plakat. To je geografija. Tko želi Schengen i tko želi mir u unutrašnjosti, mora držati vanjsku liniju. Građani to znaju. Znanstvena monografija sada to mapira. Razlika je samo u jeziku: narod kaže granica, akademija kaže sekuritizacija i kritička geopolitika. Suština je ista.

Možemo! i SDP: stari humanitarni film

Dok knjiga pokazuje prijelaz od humanitarnog okvira prema sigurnosnom, Možemo! i SDP i dalje glume da je 2015. vječna. Prodaju meki jezik, moralne lekcije i sumnju prema svakom tvrdom mjerilu na granici. Rezultat te linije u zapadnoj Europi već se vidi: gubitak kontrole, kulturni sukobi, erozija povjerenja. Hrvatska ne smije uvoziti isti recept iz pristojnosti prema Bruxellesu.

Suverenistička linija kaže jasno. Iregularna migracija nije demografska politika. Nije ni jeftina radna snaga maskirana u suosjećanje. To je pitanje tko ulazi, tko ostaje i tko odlučuje. Država koja ne kontrolira ulaz ne kontrolira ni svoj prostor. Antiimigrantska politika ovdje nije mržnja. To je obrana doma.

Tko je autor i zašto je to važno

Goran Džidić rođen je 1987. u Mostaru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru završio je studij novinarstva, smjer odnosi s javnošću. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu početkom 2024. obranio je doktorsku disertaciju Sekuritizacija iregularnih migracija u Republici Hrvatskoj iz perspektive kritičke geopolitike. Autor je više znanstvenih radova, sudjeluje na konferencijama, živi i radi u Zagrebu u državnoj službi. Monografija nije pamflet. To je plod dugog istraživanja. Zato teže pada onima koji vole samo floskule.

Plejada ističe da je riječ o prvoj znanstvenoj monografiji na hrvatskom jeziku koja temu ovako sustavno tretira. To je i poruka akademskoj javnosti: migracije nisu tabu za tvrdu analizu. Smiju se mjeriti interesima, rizikom i geopolitičkom cijenom, ne samo emocijom.

Hrvatska mora ostati čuvar, ne hotel

Poruka za politiku 14. rujna 2026. jednostavna je. Drži vanjsku granicu. Ne dopusti da se Schengen pretvori u izgovor za mekoću. Ne dopusti da se humanitarni jezik koristi kao oružje protiv suverenosti. Znanost sada potvrđuje ono što narod već zna: iregularne migracije u Hrvatskoj nisu samo statistika na papiru. One su instrument, pritisak i test države.

Narodni Reporteri stoje uz tvrdu liniju. Granica je suverenost. Hrvatska je dom, ne hotel Europe. Knjiga Gorana Džidića dolazi kao akademski pečat na narodni refleks. Možemo! i SDP neka i dalje prodaju meki okvir. Hrvatska neka čita kartu, zakone i teren. Predziđe se ne drži hashtagovima. Drži se politikom, praksom i jasnim interesom naroda.

Izvor: www.jutarnji.hr

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE