Noćna razmjena: Ukrajina gađa Rostov i Jaroslavlj, Rusija udara Odesu i Kijev

U noći na 17. rujna 2026. ukrajinske snage napale su vojni aerodrom u ruskoj Rostovskoj oblasti i naftnu rafineriju u Jaroslavlju, izvijestili su lokalni mediji i nadzorni kanali, a prenosi The Kyiv Independent. Istodobno su ruske snage udarile stambeni kompleks u Odesi dok su ljudi spavali te izvele brojne balističke napade na Kijev. Oba fronta ostaju aktivna, a posljedice se osjećaju i na europskim crpkama, uključujući Hrvatsku.

Exilenova+, ukrajinski kanal na Telegramu koji prati ratna zbivanja, objavio je snimke trenutka napada na vojni aerodrom u Rostovskoj oblasti te drugu eksploziju na istoj lokaciji. Ruski medijski kanali na Telegramu izvijestili su o ulasku bespilotnih letjelica u industrijsku zonu rafinerije u Jaroslavlju i objavili videozapise požara nakon eksplozija. Neovisna potvrda točnog opsega štete u trenutku izvještavanja nije bila moguća, a ukrajinski vojni vrh zasad se nije javno očitovao o najnovijim udarima.

Što tvrdi guverner Rostova

Guverner Rostovske oblasti Jurij Sljusar na Telegramu je ustvrdio da su ruske snage u potpunosti odbile zračni napad te da su dronovi uništeni u okruzima Milerovski i Kamenski. Prema njegovim riječima, u trenutku objave nije bilo dojava o ljudskim žrtvama niti o materijalnoj šteti na tlu. Takve službene tvrdnje treba čitati uz oprez, jer videozapisi koje su dijelili ukrajinski i ruski kanali prikazuju jake eksplozije i vatru na ciljanim lokacijama.

U Rostovskoj oblasti smješteno je više ruskih vojnih zrakoplovnih objekata koji su i ranije bili česta meta. Krajem kolovoza ukrajinske Snage bespilotnih sustava izvele su udar na vojni aerodrom Milerovo u toj regiji, pri čemu su, prema ukrajinskim izvorima, uništile nekoliko radarskih sustava i oštetile zrakoplovnu infrastrukturu. Ukrajinski dronovi također su u više navrata gađali naftna postrojenja na području Jaroslavlja.

Rafinerije i ljetne nestašice goriva

Ukrajina sustavno vodi kampanju napada na ruske aerodrome, obrambene pogone i naftnu infrastrukturu kako bi oslabila sposobnost Moskve za vođenje rata. Udari na ruske rafinerije tijekom ljeta uzrokovali su nestašice goriva i oštar pad ruske proizvodnje, što je jedan od ekonomski najznačajnijih elemenata ukrajinske dalekometne dronske kampanje. Svaki novi udar na rafinerije i aerodrome povećava rizik od volatilnosti cijena nafte i plina na europskom tržištu.

Za Hrvatsku to nije apstraktna geopolitička priča. Cijene na crpkama u Zagrebu, Splitu ili Osijeku ovise o globalnim šokovima u opskrbi. Rat koji traje već godinama i dalje je jedan od ključnih faktora rizika za energetsku stabilnost Europe. Dokumentiranje udara na obje strane nije navijanje, nego realističan uvid u sukob koji se neće brzo ugasiti.

Ruski udari na Odesu i Kijev

Paralelno s ukrajinskim napadima u Rostovu i Jaroslavlju, ruske snage pogodile su stambeni kompleks u Odesi dok su stanovnici spavali. Na društvenim mrežama dijeljene su snimke i izvještaji o brojnim balističkim napadima na Kijev. Takvi udari na civilnu infrastrukturu i stambene zgrade ponavljaju se tijekom cijelog rata i ostavljaju teške humanitarne posljedice, bez obzira na to koja strana izvodi napad.

Jutarnji list prenosi da snimke s terena prikazuju eksplozije u Rostovskoj oblasti i požar u postrojenju kod Jaroslavlja. Neovisna verifikacija pojedinačnih videozapisa ostaje ograničena, što je uobičajeno u uvjetima informacijskog rata. Činjenice koje se mogu pouzdano utvrditi su sljedeće: noćni udari dogodili su se 17. rujna, ciljevi uključuju aerodrom i rafineriju na ruskoj strani te stambene i urbane ciljeve na ukrajinskoj, a službene ruske izjave o „nultoj šteti“ proturječe vizualnim dokazima koje dijele lokalni kanali.

Što to znači za Europu i Hrvatsku

Svaka eskalacija na ukrajinsko-ruskom bojištu ima sekundarne učinke na energetska tržišta. Ljetne nestašice goriva u Rusiji pokazale su da udari na rafinerije nisu samo vojni signal, nego i ekonomski alat. U isto vrijeme, ruski udari na luke i gradove poput Odese ugrožavaju izvoz žitarica i regionalnu sigurnost Crnog mora.

Hrvatska kao mala država ne može zaustaviti ovaj rat, ali mora realistično procjenjivati njegove troškove: više cijene energije, nestabilne opskrbne lance i politički pritisak unutar EU. Narodni Reporteri bilježe noćnu razmjenu udara bez uljepšavanja i bez navijanja. Rat se nastavlja, a račun za energiju i dalje stiže do građana.

Izvor: Jutarnji list / The Kyiv Independent / Reutersovi i lokalni kanali koje prenose zapadni mediji.