Trump se nada kraju rata s Iranom: GCC sastanak u New Yorku, Europa plaća na pumpi
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je rekao da se nada skorom kraju rata protiv Irana i da je iz Teherana dobio poruku izravno. Axios javlja sastanak s čelnicima GCC-a idući tjedan na marginama UN-a. Rat od 28. veljače: tisuće mrtvih, milijuni raseljenih, skuplja nafta i za Hrvatsku.

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je novinarima poručio da se nada skorom kraju rata protiv Irana. „Pa, nadamo se da smo pri kraju rata. Žele postići dogovor. Vidjet ćemo kako će to ispasti“, rekao je o Iranu, uz napomenu da je iz Teherana dobio poruku „izravno“, bez javnih pojedinosti. Istodobno je Axios, pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestio da bi se Trump idući tjedan u New Yorku, na marginama Opće skupštine UN-a, trebao sastati s čelnicima ili ministrima vanjskih poslova zemalja Vijeća za suradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva (GCC). State Department i Bijela kuća nisu odgovorili Reutersu na zahtjeve za komentar, pišu Večernji list i Jutarnji list prema Reutersu.
Rat koji su 28. veljače 2026. pokrenuli SAD i Izrael napadom na Iran ušao je u sedmi mjesec. Teheran je odgovorio napadima na Izrael i na zemlje Zaljeva u kojima su smještene američke baze. U američko-izraelskim udarima na Iran i izraelskim napadima na Libanon poginule su tisuće ljudi, a milijuni su raseljeni. Trump je kao jedan od ciljeva naveo slabljenje iranskih nuklearnih sposobnosti. Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranija miroljubive prirode. SAD, podsjeća Reuters, nuklearno oružje posjeduje.
GCC u New Yorku: strategija „nakon rata“ dok se rat još vodi
Prema Axiosu, sastanak s čelnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana trebao bi se usredotočiti na američke planove za strategiju nakon rata. Riječ je o formulaciji koja zvuči kao da je ishod već dogovoren, iako se kraj rata zasad ne nazire. Trump je tijekom sedam mjeseci mijenjao ciljeve i rokove. Sada, uoči izbora za američki Kongres u studenome, rast cijena nafte i plina zbog rata protiv Irana postao je važno unutarnjopolitičko pitanje i za republikance.
Za Europu i Hrvatsku to nije apstraktna diplomatska priča. Svaki novi udar na iransku proizvodnju, tjesnace ili infrastruktura u Zaljevu odmah se vidi na pumpi. Hrvatski vozači i prijevoznici već mjesecima plaćaju cijenu tuđeg rata izbora. Kad američki predsjednik kaže da „žele dogovor“, a istodobno najavljuje sastanak o post-ratnoj strategiji sa zaljevskim monarhijama, poruka je dvostruka: pritisak na Teheran ostaje, a regionalni saveznici trebaju legitimirati američki raspored snaga.
Rat izbora, ne nužnosti
Narodni Reporteri od početka ovog sukoba ističu ono što zapadni naslovi često zamagljuju. Iran je napadnut. Suverenitet države koja nije imala nuklearno oružje relativiziran je pod izlikom „sprječavanja“ programa koji Teheran opisuje kao civilni. Izraelsko-američka eskalacija od 28. veljače nije bila neizbježna. Bila je politička odluka, s ljudskim bilansom u tisućama mrtvih i milijunima raseljenih, te s gospodarskim troškom koji se prelio na Europu.
Trumpova izjava da se nada kraju rata i da je iz Irana stigla izravna poruka može biti signal umora Washingtona, predizborni trik ili stvarni diplomatski kanal. Bez potvrde Bijele kuće i State Departmenta, Axiosovo izvješće o GCC sastanku ostaje nepotvrđeno, ali politički logično. Zaljevske monarhije bile su i mete iranskih odgovora i partneri američkog vojnog rasporeda. Sastanak na marginama UN-a služi i kao pozornica: tko sjedi za stolom, tko određuje „red“ nakon udara.
Što to znači za Hrvatsku
Hrvatska nije stranka u ovom ratu, ali je potrošač njegovih posljedica. Više cijene energenata, nestabilni lanci opskrbe i politički pritisak unutar EU da se „stane uz saveznike“ bez jasnog nacionalnog bilansa. Dok se u New Yorku najavljuje razgovor o strategiji nakon rata, u Zagrebu, Splitu i Osijeku građani gledaju cijene goriva. Rat protiv Irana nije samo bliskoistočna drama. On je i europski račun koji stigne na blagajnu.
Ako Trump zaista želi dogovor, prvi test bit će je li spreman prestati tretirati iranski suverenitet kao poligon za izraelske i američke ciljeve. Ako GCC sastanak bude samo nova etapa kontrole regije, onda „nada u kraj rata“ ostaje floskula. Dok nema potvrde Bijele kuće, ostaju činjenice: sedam mjeseci rata, tisuće mrtvih, milijuni raseljenih, i cijena koju Europa i dalje plaća na pumpi.
Izvori: Večernji list / Reuters, Jutarnji list / Reuters, Axios (neimenovani izvori o GCC sastanku).
Uoči Kongresnih izbora u SAD-u svaka floskula o kraju rata ima i domaću publiku. Republikanci ne žele ići na birališta s rekordnim cijenama goriva. Zato Trumpova „nada“ može biti iskrena diplomacija, a može biti i predizborni manevriranje. Za Teheran je bitno što stoji iza riječi: prekid udara, priznanje crvenih linija, ili samo pauza prije novog vala. Za Zagreb je bitno hoće li se cijena litre i dalje vezati uz tuđi rat izbora.
Izvor: www.vecernji.hr
Komentari
Piddington 285:26: englesko selo „izašlo“ iz UK zbog 1256 muških azilanata u Bicesteru
Frankfurt: treća smrt od malarije kod aerodroma, prvi stanovnik Schwanheima
Udar na Budanova: procurjela optužnica spominje shemu pranja novca za Haluščenkovu jamčevinu
Pukotina u sankcijama: Francuska i Slovačka guraju Usmanova s popisa, EU produžila režim samo 7 dana
