Črnomerec: ilegalni deponij i jezera puna smeća — Možemo! glumi ekologiju, Zagreb tone u otpadu

ZAGREB — Nije Gospić. Nije „nečija periferija“. Usred glavnog grada, uz ZET-ovo okretište na Črnomercu, građanska inicijativa „Za naš Črnomerec“ dokumentira ono što Možemo! voli tražiti kilometrima daleko: ilegalni deponij miješanog otpada, građevinski šut, željezo, plastiku — i dva jezera devastirana smećem, pokraj starog atomskog skloništa i bivše ciglane. Index je bio na terenu. Fotografije nisu metafora. To je Zagreb 2026. pod zelenom vlašću.

Nedavno posječena šuma otvorila je pogled na devastaciju. Müllerov brijeg, pristup iz Kvaternikove ulice, hrpe otpada gdje god pogledate. Inicijativa poručuje jasno: tema se tiče 800.000 Zagrepčana i 40.000 stanovnika Črnomerca. Ne ideološke brošure. Ljudi, voda, zemlja.

Grad kaže „organizirani kriminal“ — a smeće i dalje stoji

Iz Grada Zagreba za Index tvrde da su komunalni redari početkom rujna 2026. napravili terenski očevid. Utvrđuju vlasništvo čestica, obuhvat onečišćenja, vrstu i količinu otpada. Ako je lokacija privatna, a počinitelj nepoznat, vlasniku se nalaže uklanjanje. Zvuči uredno. Zvuči kao procedura.

I onda dolazi ključna rečenica gradske uprave: „Ključno je da se radi o organiziranom kriminalu, a to nije nešto što se može rješavati putem komunalnih redara.“ Drugim riječima — priznaju kaos, prebacuju loptu na „druge institucije“, a jezera i dalje gutaju smeće. Inspekcija zaštite okoliša DIRH-a, potvrđuju, nije ni zaprimila prijavu niti je na parcelama obavljala nadzor. Modernizacija, dronovi, MojZagreb aplikacija — sve je tu u priopćenju. Smeće također. Samo što smeće nije virtualno.

Parcelske veze, vizije i stvarnost

Otpad leži na česticama upisanim na Lorsedo d.o.o., Miler centar d.d. i Margesto d.o.o. — tvrtke koje su u javnosti povezivane s Antom Nobilom. Nobilo je ranije rekao da više nije suvlasnik Müllerova brijega. Paralelno, dokumenti Miler centra govore o „prvom zagrebačkom kvartu potpuno integriranom s prirodom“: dva jezera, sunčalište, „podzemni vinski grad“ od starih bunkera, pametne šetnice, Land Art Park, vrtić i škola ukopani u teren, osmokatni neboderi i vile s privatnim vrtovima.

Dok se u prezentacijama pulsiraju drvoredi s godišnjim dobima, u stvarnosti se u ista jezera bacaju šut i plastika. To nije „urbanizam budućnosti“. To je razlika između PowerPointa i blatne jame. Grad koji godinama prodaje zelenu marku mora odgovoriti zašto vizije cvjetaju, a sanacija kasni.

Savica: 33.000 tona opasnog otpada uz vodu za 150.000 ljudi

Črnomerec nije izolirani skandal. Na Savici, u gudronskim jamama uz vodocrpilište Petruševec, leži oko 33.000 tona opasnog industrijskog otpada — u zoni iz koje se opskrbljuje oko 150.000 Zagrepčana. Opozicija je te činjenice iznijela javno: monitoring, sanacija, prijava „crne točke“ Fondu — pitanja na koja zelena vlast mora odgovoriti rezultatima, ne sloganima. Narodni Reporteri bilježe te činjenice jer se tiču pitke vode. Ne radi se o stranačkoj bitci oko HDZ-a; radi se o tome što Možemo! i Tomislav Tomašević kontroliraju u vlastitom dvorištu.

Kad ista politička formacija iz Zagreba odlazi u Liku moralizirati o deponijima, a u glavnom gradu jezera pune smeće i gudron — to više nije ekologija. To je zeleno kazalište.

Možemo! / Tomašević: milijuni za udruge, smeće u jezera

Proračun Grada Zagreba broji se u milijardama. Udruge, projekti, „pametni“ grad, klimatski planovi, konzultantske priče — novca za priču o spašavanju planeta uvijek ima. Za čišćenje Črnomerca i hitnu sanaciju Savice, čini se, uvijek treba još jedan očevid, još jedna institucija, još jedno prebacivanje odgovornosti.

Inicijativa „Za naš Črnomerec“ nije došla s ideološkim pamfletom. Došla je s fotografijama jezera punih otpada. Index je potvrdio teren. Grad je priznao „organizirani kriminal“. A stanovnici i dalje gledaju devastaciju uz tramvajsko okretište. To je definicija upravljačkog neuspjeha maskiranog aktivizmom.

SDP u Gradskoj skupštini i Možemo! na čelu izvršne vlasti dijele istu mantru: ekološka savjest. Narod vidi isto: dok se Lika koristi kao pozornica, Zagreb tonu u vlastitom otpadu. Suverenistička politika okoliša nije Twitter. To je red, nadzor, sankcija i čišćenje — ovdje i sada.

Što Zagreb mora učiniti odmah

Hitna sanacija lokacije na Črnomercu. Javna objava vlasništva, količina i rokova. Uključivanje nadležnih tijela za organizirani kriminal — ako Grad sam kaže da komunalni redari nisu dovoljni. Nastavak i transparentnost monitoringa na Savici. Prijava prioritetnih crnih točaka Fondovima koji financiraju sanaciju. Bez toga, „zeleni Zagreb“ ostaje brend, a jezera ostaju smeće.

Narodni Reporteri stoje uz građane Črnomerca i uz svakog Zagrepčana kojem je stalo do vode i zemlje — ne uz udruge koje žive od projekata dok se deponiji šire. Okoliš se ne brani moralnim lekcijama Likom. Brani se u vlastitom gradu.

Izvor: Index.hr — „Ilegalni deponij usred Zagreba, smeće u dva jezera. Grad: To je organizirani kriminal“ (Tajana Josipović); kontekst Savice / Petruševec (javne činjenice o ~33.000 tona opasnog otpada). Objavljeno / ažurirano 14.9.2026.