Zagreb Črnomerec: ilegalni deponij u jezerima — zeleni Možemo! i smeće usred grada

Nije Gospić. Nije Lika. Nije „zaboravljena periferija“. Ilegalni deponij miješanog otpada stoji usred Zagreba, na Črnomercu, uz ZET-ovo okretište i Müllerov brijeg — a dva jezera pored bivšeg atomskog skloništa puna su smeća. Građanska inicijativa Za naš Črnomerec alarmira: devastacija se tiče 800.000 Zagrepčana i 40.000 stanovnika kvartova. Index je bio na terenu. Grad odgovara formulom „organizirani kriminal“ — i time priznaje da komunalni redari nisu dovoljni.

Dok Možemo! i zeleni moralisti drže predavanja o „klimatskoj pravdi“ i plastičnim slamkama, glavni grad Republike Hrvatske guta divlje deponije. To nije incident. To je dvostruki standard: kada gori ili smrdi u Našicama ili Lici, mediji i ideolozi viču na cijelu državu; kada tonu jezera u Zagrebu pod zelenom upravom — tišina, komisije i aplikacije.

Što se vidi na terenu

Nedavno posječena šuma otvorila je pogled na ilegalno odlagalište. Cijelo područje (polu)zatrpano je miješanim otpadom: građevinski materijal, željezo, plastika. Devastirana su i dva jezera uz staru ciglanu i bivše atomsko sklonište. Smeće je i na Müllerovu brijegu, a pristup devastaciji moguć je i iz Kvaternikove ulice — hrpe otpada na više točaka, ne jedna „nezgoda“.

Inicijativa Za naš Črnomerec poručuje da je tema prevažna: nije riječ o privatnoj svađi, nego o javnom zdravlju, vodama, tlu i ugledu grada. Kad se jezera pretvore u smećare, priča o „zelenom Zagrebu“ postaje marketing, ne politika.

Grad: očevid, vlasništvo, „organizirani kriminal“

Iz Grada Zagreba za Index kažu da su komunalne službe početkom rujna obavile terenski očevid. U tijeku je utvrđivanje vlasništva čestica, obuhvata onečišćenja, vrste i količine otpada. Ako je lokacija privatna, a počinitelj nepoznat, komunalni redar nalaže vlasniku ili posjedniku uklanjanje putem ovlaštene osobe. Grad se hvali modernizacijom, dronovima, video-nadzorom i aplikacijom MojZagreb.

Ključna rečenica, međutim, zvuči kao priznanje poraza: „radi se o organiziranom kriminalu, a to nije nešto što se može rješavati putem komunalnih redara, već putem tijela koja se bave organiziranim kriminalom.“ Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata, potvrdili su iz DIRH-a, nije zaprimila prijavu niti obavljala nadzor na tim parcelama. Dakle: smeće u jezerima, institucije koje „nisu zaprimile“, i gradska uprava koja pokazuje prstom na kriminal — dok se moralizam o klimi i dalje dijeli s tribina.

Čestice Lorsedo, Miler centar, Margesto

Prema katastru, otpad leži na česticama upisanim na Lorsedo d.o.o., Miler centar d.d. i Margesto d.o.o. — tvrtke povezane s Antom Nobilom. Nobilo je ranije, kad se pisalo o posječenoj šumi, potvrdio da više nije suvlasnik Müllerova brijega. U vizualizacijama Miler centra najavljuje se „prvi zagrebački kvart potpuno integriran s prirodom“: jezera, sunčalište, „podzemni vinski grad“ od bunkera, pametne šetnice, Land Art Park, vrtić i škola s zelenim krovovima, osmokatni neboderi i vile s privatnim vrtovima.

Planovi na papiru zvuče kao katalog ESG-marketinga. Stvarnost na terenu: jezera puna smeća. Hrvatski građanin ima pravo pitati — tko je dozvolio da se „kvart budućnosti“ pretvori u deponij sadašnjosti, i zašto se ista ekološka strast ne pokazuje kad smrdi u Zagrebu kao kad se politički pogodno viče na provinciju.

Možemo! i dvostruki standard

Možemo! godinama gradi imidž čuvara okoliša, biciklista i „zelene tranzicije“. U praksi, pod njihovim utjecajem u Zagrebu, građani i dalje nalaze divlje deponije, zakopani otpad i jezera koja nisu za kupanje nego za dokumentiranje zločina. U Našicama i Lici slične priče odmah postaju nacionalna drama i prilika za moraliziranje. U Črnomercu — očevid, aplikacija, „organizirani kriminal“.

Nije riječ o tome da kriminal ne treba goniti. Naprotiv: treba ga goniti oštro, do kraja, bez obzira na vlasničke strukture i političke veze. Riječ je o tome da zeleni moralizam bez reda, nadzora i sankcija završava u smeću. Suverenistička Hrvatska traži čiste gradove, čiste vode i odgovornost — ne predavanja o klimi dok se otpad baca u jezera usred metropole.

Što mora uslijediti

Potrebna je puna javnost: vlasništvo, količine, tko je odlagao, tko je zatvarao oči. Inspekcija okoliša mora biti na terenu, ne u izjavama da „nije zaprimila“. Otpad treba ukloniti putem ovlaštenih subjekata, a počinitelje procesuivati kao organizirani kriminal — kako Grad i sam kaže. Dok se to ne dogodi, svaka nova zelena kampanja Možemo!/SDP-a bit će samo maska za propust koji građani vide očima: smeće u jezerima, usred Zagreba.

Črnomerec nije „lokalna priča“. To je ogledalo: tko stvarno štiti hrvatski prostor, a tko ga koristi kao pozornicu za ideologiju.