Proračun za udruge bliske Možemo! skočio i do 900 posto: kritičari upozoravaju na klijentelizam

Prema dostupnim navodima, proračunska sredstva koja Grad Zagreb izdvaja pojedinim udrugama porasla su i do 900 posto tijekom mandata gradonačelnika Tomislava Tomaševića, u usporedbi s razdobljem dok je gradom upravljao pokojni Milan Bandić. Riječ je o skoku financiranja koji, prema kritičarima, daleko nadilazi uobičajeni rast proračuna ili inflaciju.

Kritičari upozoravaju da ovakav nagli rast sredstava usmjerenih prema aktivističkim udrugama bliskim stranci Možemo! otvara pitanje klijentelizma - odnosno mogućnosti da gradska vlast novcem poreznih obveznika hrani vlastitu političku i aktivističku bazu, umjesto da sredstva raspodjeljuje isključivo prema objektivnim, transparentnim kriterijima.

Posebno se ovaj problem, prema iznesenim ocjenama, politički zaoštrava jer je Možemo! na vlast došao upravo s antikorupcijskom porukom i obećanjem transparentnog i pravednog trošenja javnog novca. Ako se sumnje o povlaštenom financiranju pokažu točnima, riječ bi bila o direktnom raskoraku između predizborne retorike i stvarne prakse gradske uprave.

Naglašava se da sam rast proračunskih izdvajanja nije nužno dokaz nezakonitosti - gradska vlast ima diskrecijsko pravo određivati prioritete financiranja civilnog društva. Problem, prema kritičkim glasovima, nastaje kada se financiranje koncentrira oko udruga s osobnim ili organizacijskim vezama s ljudima na vlasti, bez jasnog i mjerljivog obrazloženja zašto baš te udruge zaslužuju višestruko veća sredstva.

Ova tema dodatno dobiva na težini u kontekstu izvida koje su nad financiranjem pojedinih udruga bliskih Možemo! pokrenuli DORH i USKOK, gdje se sumnja da je dio novca, uz to što je udrugama dodijeljen u povećanim iznosima, dodatno preusmjeravan i u privatne kanale putem konzultantskih ugovora.

Gradska uprava do sada nije ponudila detaljno javno obrazloženje kriterija prema kojima su pojedine udruge dobile višestruko veća sredstva u odnosu na prijašnji mandat. Do okončanja eventualnih provjera, svi navodi o zloupotrebi ostaju u domeni sumnje, a odgovornost bilo koje osobe može utvrditi jedino nadležno tijelo.