ZAGREB PRVI PO DIVLJEM OTPADU: 16.560 PRIJAVA, OTPAD UKLONJEN S TEK 20 POSTO LOKACIJA. TOMAŠEVIĆ ZA JEŽDOVEC I ČRNOMEREC: ORGANIZIRANI KRIMINAL

Grad Zagreb najveće je žarište divljeg otpada u Hrvatskoj, a gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo) za dvije najteže lokacije, Ježdovec i Črnomerec, ima isti odgovor: riječ je o organiziranom kriminalu koji komunalni redari ne mogu riješiti. Na Črnomercu je komunalno redarstvo očevid obavilo 1. rujna. Posljednji javni odgovor Grada, prenesen 16. rujna, i dalje je glasio da se tek utvrđuju vlasništvo, obuhvat, vrsta i količina otpada. Procjenu količine ni rješenje o uklanjanju Grad dosad nije objavio.

16.560 prijava, otpad uklonjen s petine lokacija

Prema službenom pregledu sustava Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO) Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, od listopada 2019. do 31. prosinca 2025. u Zagrebu je prijavljeno 16.560 lokacija, 81 posto svih prijava u državi. Komunalni redari Grada preuzeli su u obradu 15.336 prijava, odnosno 92,6 posto, što je najviše u Hrvatskoj. No od tih preuzetih lokacija otpad je uklonjen s 3.140, a na 12.196 se i dalje nalazi. To je 20,5 posto uklonjenog otpada.

Kao što smo pisali, Istra je po broju prijava druga, odmah iza Zagreba. Zagreb ima status i grada i županije, pa za obradu prijava na njegovu području odgovara isključivo gradska vlast.

Črnomerec: deponij uz ZET-ovo okretište

Građanska inicijativa „Za naš Črnomerec“ objavila je snimke velikog ilegalnog deponija nadomak tramvajskog i autobusnog okretišta, na području oko Müllerova brijega. Prema inicijativi, ondje su zatrpani i poluzatrpani građevinski materijal, željezo i plastika, a devastirana su i dva jezera pokraj bivšeg atomskog skloništa. Puni razmjeri vidjeli su se tek nakon što je šuma na tom području posječena, piše Večernji list.

Grad je Večernjem odgovorio da je komunalno redarstvo očevid obavilo 1. rujna i da „po dovršetku očevida bit će definiran daljnji tijek postupanja“. Sam Grad navodi da, ako je zemljište privatno, a počinitelj nepoznat, komunalni redar rješenjem vlasniku ili posjedniku nalaže uklanjanje otpada. Prema katastru, čestice su upisane na tvrtke Lorsedo d.o.o., Miler centar d.d. i Margesto d.o.o., koje N1 povezuje s Antom Nobilom. Nobilo je ranije izjavio da više nije suvlasnik Müllerova brijega. Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata, prema N1, nije zaprimila prijavu za te čestice niti je ondje provodila nadzor.

Grad je uz to ponudio i objašnjenje: „No ključno je da se radi o organiziranom kriminalu, a to nije nešto što se može rješavati putem komunalnih redara, već putem tijela koje se bave organiziranim kriminalom. Nažalost, to nisu riješile ni druge institucije koje su se dosad time bavile.“ O deponiju smo pisali 15. rujna, a o sječi šume na Müllerovu brijegu ranije ovog ljeta.

Ježdovec: desetljeća odlaganja, obećanja bez rezultata

Jutarnji list Ježdovec opisuje kao „godinama najveće žarište ilegalnog odlaganja otpada u Zagrebu“, uglavnom građevinskog i glomaznog otpada. Zelena akcija procjenjuje da su ondje deseci tisuća tona zakopanog otpada, a udruga Ekologija grada navodi i industrijski otpad, ulja, kamenu vunu i azbestne ploče.

Tomašević je 27. kolovoza rekao: „Radi se o organiziranom kriminalu. Organizirani kriminal nije nešto što mi možemo rješavati putem komunalnih redara.“ Dodao je da „svi znaju o kojem se pojedincu radi, o kojoj se grupi ljudi radi, o kojim se obiteljima radi“ te da je saznanja proslijedio državnim tijelima za suzbijanje organiziranog kriminala. Kao mjere Grada naveo je fizičke barijere, nadzorne kamere i dronove za identifikaciju kamiona. Usporedbu s Gospićem odbacio je kao „uspoređivanje krušaka i jabuka“.

Javno nije potvrđena nijedna optužnica ni presuda za Ježdovec. Prema narod.hr, počinitelji nisu pronađeni ni procesuirani, a zaustavljanje dovoza obećavali su i Milan Bandić i Tomašević. O zagrebačkim crnim točkama koje su nabrojale udruge pisali smo ranije, kao i o šest godina obećanja za Jakuševac.

Tko je nadležan

Tomašević vodi Zagreb drugi mandat. Na izborima 1. lipnja 2025. pobijedio je kao kandidat koalicije Možemo i SDP-a s 57,56 posto glasova. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, za odbačeni otpad nadležan je komunalni redar, a ako vlasnik ne ukloni otpad po rješenju, Grad ga mora ukloniti sam, na trošak obveznika. Gonjenje organiziranog kriminala posao je policije i državnog odvjetništva, i to je točno. No nalog vlasniku zemljišta, procjena količine i uklanjanje nisu posao USKOK-a, nego Grada.

U Zagrebu se, kao i u Gospiću i Koromačnom, pokazuje isto: otpad je vidljiv, prijave postoje, a rješenja kasne. Razlika je u tome što je u glavnom gradu za gotovo sve korake izravno odgovorna gradska vlast Možemo i SDP-a.