NIJE GOSPIĆ JEDINI: ISTRA DRUGA PO PRIJAVAMA DIVLJEG OTPADA. OD 556 PRIJAVA OTPAD UKLONJEN SA SAMO 96 LOKACIJA

Istarska županija druga je u Hrvatskoj po broju prijava lokacija nepropisno odbačenog otpada. Ispred nje je samo Grad Zagreb. Prema službenom sustavu Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO) Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, od listopada 2019. do 31. prosinca 2025. u Istri je prijavljeno 556 lokacija, a komunalni redari u obradu su preuzeli samo 297. Na podatke je danas upozorila Istra24 (autorica Chiara Bilić), a mi smo ih provjerili u službenom pregledu podataka iz sustava ELOO za 2025. godinu.

Brojke iz službene evidencije

U cijeloj Hrvatskoj sustav je od pokretanja zabilježio 20.446 prijava. Na Grad Zagreb otpada 16.560 ili 81,0 posto, a 95,7 posto zagrebačkih prijava stiže preko gradske aplikacije eRedar, koja je povezana s ELOO sustavom. Slijede Istarska županija s 556 prijava (2,7 posto) i Splitsko-dalmatinska s 431 (2,1 posto).

Istarski rezultat izgleda ovako: od 556 prijava komunalni redari su u obradu preuzeli 297 (53,4 posto), 176 prijava (31,7 posto) nitko nije ni preuzeo, a 83 su stornirane, najčešće kao duple. Od 297 preuzetih lokacija otpad je i dalje na 201, a uklonjen je sa 96. Drugim riječima, od 556 prijava koje su građani poslali, uklanjanje otpada potvrđeno je na 96 lokacija.

Na razini države komunalni redari procijenili su da je na prijavljenim lokacijama odbačeno 272.963,9 tona otpada, najčešće građevnog, glomaznog i miješanog komunalnog. Tijekom 2025. prijava je bilo 53,5 posto manje nego godinu ranije, a Ministarstvo u vlastitom izvješću kao najvjerojatniji razlog navodi izostanak promocije sustava u javnosti.

Tko je nadležan

Odgovornost je jasno propisana. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, nadzor nad odbacivanjem otpada od strane fizičkih ili nepoznatih osoba provodi komunalni redar grada ili općine. Kako navodi Istra24, redar po prijavi iz ELOO sustava mora u roku od osam dana ispitati prijavu, a u sljedećih osam dana upisati status postupanja.

Redar rješenjem naređuje uklanjanje otpada onome tko ga je odbacio, a ako je počinitelj nepoznat, vlasniku ili posjedniku zemljišta. Rok za uklanjanje ne može biti dulji od šest mjeseci. Ako obveza ne bude izvršena, grad ili općina dužni su sami osigurati uklanjanje na trošak izvršenika. Žalbe na rješenja komunalnih redara rješava nadležno upravno tijelo županije. Inspekcija u cijelom sustavu ima tek šest korisničkih računa.

Šest istarskih općina bez računa u sustavu

Od 41 jedinice lokalne samouprave u Istri, njih 35 ima odobren korisnički račun u ELOO sustavu. Prema službenom popisu Ministarstva, do kraja 2025. račun nisu imale općine Grožnjan, Kanfanar, Oprtalj, Sveti Lovreč, Višnjan i Žminj. Istra24 navodi pet općina, bez Kanfanara, no Kanfanar se nalazi na službenom popisu. Građanin iz tih općina može prijaviti otpad, ali u sustavu nema komunalnog redara s računom koji bi prijavu preuzeo.

Te općine vode načelnici Claudio Stocovaz (Grožnjan), Sandro Jurman (Kanfanar), Leo Bazjak (Oprtalj), Siniša Terlević (Sveti Lovreč), Zoran Dekleva (Višnjan) i Željko Plavčić (Žminj). Istarsku županiju vodi IDS-ov župan Boris Miletić. Riječ je o sustavu koji radi od 2019., pa šest godina kasnije izgovora za prazne račune nema.

Nije Gospić jedini

Čitatelj @TvrkoMali odgovorio je na X-u na objavu profila @alpezad kratko: „Daj se malo prebaci... nije Gospić jedini...“, uz poveznicu na tekst Istre24. Službene brojke mu daju za pravo.

Gospić je ovih dana simbol, ali ne i iznimka. USKOK je danas pozvao Mirka Budišu i tražio dokaze o sprezi oko otpada u Gospiću, a mještani blokirali su Koromačno kako gospićki otpad ne bi završio u Holcimu. Istra se protiv tog otpada bunila i ranije: 15. rujna pisali smo o prosvjedu u Koromačnom, a 16. rujna o stotinama ljudi u Raši. Također 15. rujna pisali smo o 21.074 prijave lokacija u ELOO sustavu.

Ni Ličko-senjska županija ne stoji bolje od Istre. Od 167 prijava komunalni redari preuzeli su 66 (39,5 posto), a otpad je uklonjen s tek 10 lokacija. Brojke pokazuju da problem nisu samo jedna hala i jedan grad, nego cijeli sustav u kojem gradovi i općine prijave predugo ostavljaju u ladici. Istra, koja se s pravom buni protiv tuđeg otpada, ima 176 prijava koje nitko nije ni otvorio.